MOSTAR – Informacija o 40 milijuna maraka za koje u javnosti nije poznat način ulaganja u izgradnju i opremanje SKB-a Mostar, uzburkala je javnost. Premijer HNŽ-a Srećko Boras ovo pitanje otvorio je na konferenciji za novinare reagirajući na optužbe koje su bile upućene na rad Vlade koju i predvodi. U tom kontekstu Boras je pozvao Vladu Republike Hrvatske i institucije BiH da provedu istragu o tome tko, kako i na koji način dobiva sve velike investicijske poslove u gradu Mostaru i HNŽ-u. Više o cijelom slučaju razgovarali smo s Lukom Faletarom, ministrom zdravstva rada i socijalne skrbi HNŽ-a. Pored ove tematike, Faletar je govorio i o usvojenoj listi lijekova u HNŽ-u, zakonske odredbe o porodiljama i besplatnim lijekovima.
U javnosti se pojavilo pitanje oko navodno nestalih 40 milijuna maraka pri opremanju SKB-a Mostar, možete li nam  reći o čemu se zapravo radi?
- Ja osobno, ni kao ministar ni kao građanin, nikada nisam izgovorio brojku koju spominjete. Ono što mogu reći da, kao ministar zdravstva, nikada nisam imao uvid u troškove izgradnje i opremanja SKB-a Mostar. Prihvaćam činjenicu da je izgradnja bolnice započela puno ranije, da je najveći dio poslova oko izgradnje i opremanja okončan prije mog preuzimanja ovog ministarstva, te da slijedom toga i ne mogu imati uvid u cijeli ovaj proces. Vaše pitanje očigledno je posljedica jedne izjave predsjednika Vlade HNŽ-a, Srećka Borasa. Predsjednik je samo, odgovarajući na optužbe koje iz određenih političkih krugova dolaze na rad ove Vlade, otvorio nekoliko tema. Podsjetit ću, neki od političara dali su sebi za pravo da bez ikakvih argumenata ovu vladu nazovu 'trgovačkim društvom', a predsjednik je, odgovarajući na takvu optužbu, pozvao Vladu Republike Hrvatske, ali i institucije BiH, da uistinu provjere tko je to 'trgovačko društvo', ali i kako su ta i takva 'trgovačka društva' u ovih posljednjih nekoliko godina uvijek kao po nekom pravilu dobivala sve poslove kada se radilo o izgradnji bilo bolnice, sveučilišnog kampusa ili nekih drugih većih objekata u Mostaru i našoj županiji. Gospodin koji je sebi dao za pravo da ovu Vladu nazove 'trgovačkim društvom' svojim izjavama vrijeđa zdrav razum svakog građanina. Pa on bi, valjda, trebao znati da je zbog njegovog 'morala' i 'morala velikog broja njegovih suradnika', većina građana u našoj županiji ostala bez radnih mjesta i da je, na žalost, većinu tih istih građana svojim 'moralnim' vođenjem i politike i procesa privatizacije doveo na rub gole egzistencije.

Tko su najodgovornije osobe?
- Ja nisam ni istražitelj ni sudac, pa stoga ne mogu odgovoriti na ovakav upit. Ostavljam vašim čitateljima da sami prosude.

Kako su sredstva nelegalno potrošena?
- Nikada ni u jednoj prigodi nisam govorio o mogućem nelegalnom trošenju sredstava. Ja se u svom poslu bavim iznalaženjem načina da popravimo materijalni položaj svih zaposlenika u zdravstvu i da korisnicima zdravstvenih usluga ta usluga bude što dostupnija. Podsjećam da su plaće zdravstvenih djelatnika za vrijeme mog mandata povećane za 45 posto, a dotacije prema bolničkim ustanovama i domovima zdravlja povećane su za oko 6 milijuna maraka godišnje, to je rezultat posla kojim se kao ministar u najvećoj mjeri bavim.

Ima li saznanja da netko vodi istragu vezanu za taj slučaj?
- To ćete morati pitati na drugim adresama. Ja osobno takvih saznanja nemam.

Nedavno je usvojena esencijalna lista lijekova, kakve su promjene?
- Vlada HNŽ-a je usvojila pozitivnu listu lijekova (županijska lista), koja je u cijelosti usuglašena s esencijalnom listom lijekova (federalna lista), a radi se o lijekovima koji se osiguranicima propisuju na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a. Ranija lista lijekova obuhvaćala je 91 generiku, a nova čak 134 generička oblika. Ovisno o obliku i jačini lijeka, ranije je na listi bilo 145 lijekova, a danas je 240 različitih oblika, jačina i pakiranja.

U ovoj županiji još uvijek nisu adekvatno uređene zakonske odredbe o porodiljama i njihovim pravima, može li se očekivati za vrijeme Vašeg mandata regulativa u okviru tih zakona?
- Slažem se da je ovo pitanje na koje značajan broj naših građana očekuje konkretan odgovor. Da bismo prava koja spominjete u cijelosti uredili na način kako to rade razvijenije europske zemlje, moralo bi se posložiti niz čimbenika. Tu prije svega mislim na uvijek nedostatna financijska sredstva, jer prema projekcijama koje smo u više navrata radili u ministarstvu, jedan cjelovit zakon koji bi uredio ovu oblast, a mi smo ga već uradili, trebao bi u proračunu osigurati najmanje 20 milijuna maraka. Takvo što je zbog gospodarske krize kroz koju prolazimo u ovom trenutku nerealno očekivati. Ipak, uspjeli smo za svako novorođeno dijete u našoj županiji u proračunu osigurati jednokratnu novčanu potporu u iznosu od 400 maraka. Znam da to nije dostatno, ali je za razliku od ranijih godina, kada rodilje nisu dobivale ništa, ovo je značajan iskorak.

Razgovarala: Gordana Šimović