Predrag Matvejević (Mostar, 1932.) u književno-povijesnom eseju koji je objavljen u hrvatskom Jutarnjem listu 2001. pojedince pisce, koji snose dio odgovornosti za ratna dešavanja, prozvao je imenom i prezimenom kao kvinsliške pisce, talibane, poticatelje na zločin.
Matvejevićev članak objavljen je u Jutarnjem listu 10. studenoga 2001., pod naslovom "Naši talibani", nastao nakon posjeta Sarajevu. U njemu je zahtijevao "sud stroži od Haaškoga tribunala" za Milu Pešordu, Ivana Aralicu, Momu Kapora i još neke pisce, optužujući Pešordu kao "odgovornoga za zločine u BiH", "kvislinškog pisca", "kolaboranta fašizma" i "sarajevskoga talibana". Jedan od prozvanih pisaca, Mile Pešorda, tužio ga je za klevetu, a Općinski sud u Zagrebu Matvejevića je u studenom 2005. osudio na kaznu zatvora od pet mjeseci, uvjetno dvije godine, zbog počinjenoga djela klevete i uvrede. Vrhovni sud Hrvatske kaznu je potvrdio. Na presudu su reagirali mnogi, PEN Centar Hrvatske, Bernard-Henry Levy koji je u subotu, ispred desetak uglednih europskih intelektualaca (među kojima su talijanski pisac i filozof Umberto Eco, francuski filozof Michael Foessel, talijanski pisac Claudio Magris, indijsko-britanski pisac Salman Rushdie, njemački filozof Peter Sloterdijk i drugi), pozvao hrvatske vlasti da ne upućuju na izdržavanje zatvorske kazne profesora i književnika Predraga Matvejevića zbog "verbalnog delikta", no ne i naši, bosansko-hercegovački intelektualci. Kod nas, moglo bi se reći po običaju – vlada šutnja. Nije reagirao čak ni PEN Centar BiH čiji je Matvejević počasni član.

Verbalni delikt

Predsjednik PEN Centra BiH Zvonimir Radeljković na naš upit zašto šuti PEN Centar BiH kazao je da su danas (jučer, nap. a.) za Federalnu televiziju izjavu dali Ferida Duraković, izvršna direktorica PEN-a i Mile Stojić, čan Upravnog odbora PEN Centra BiH, koji su, kaže Radeljković, osudili presudu Matvejeviću.
“Ja sam telefonski dao izjavu. Rekao sam da smatram da je ta presuda neprilagođena kako ovom vremenu, tako i osobi na koju se odnosi. U tom inkriminiranom članku kolega Matvejević je po mom mišljenju bio blag u osudi pisaca koji su podržavali rat. Smatram da ovakav akt Vrhovnog suda Hrvatske treba osuditi i treba ih podsjetiti da oni koji hapse intelektualce, pisce, zbog verbalnog delikta neće preživjeti sud povijesti”, kazao nam je Radeljković. No, je li se PEN Centar BiH na ovu presudu trebao oglasiti tek na inicijativu novinara, i je li trebao svoj stav javno reći cjelokupnoj javnosti? Radeljković kaže “bio je vikend, a on je i bolestan, pa će priopćenje uputiti u sljedećih dan, dva”. No, činjenica je da se o Matvejevićevom slučaju piše još od svibnja, kada je Vrhovni sud potvrdio presudu. Pisao je o tome i Jutarnji list, Miljenko Jergović u svibnju je slučaj tada komentirao za Dnevni list, a bosansko-hercegovački tjednik Dani je u broju od 16. srpnja u cijelosti objavio Matvejevićev tekst zbog kojega je osuđen.
“Malo tko od nas pomišlja na to da sebe pogleda u ogledalu povijesti, bojeći se vlastite slike. Pisci se klone takva nezahvalnog posla. Nacionalna inteligencija ne želi vidjeti svoju naciju na taj način. Novim vođama je, kao i starim, najprije do vlasti. Mi smo, dok bijasmo u zajednici, isticali najčešće tuđa zlodjela prikrivajući vlastita. Dok se svatko ne okrene sebi samome i ne preispita svoju savjest neće biti ni pravog osvješćenja ni istinske katarze”, zapisao je Matvejević u “spornom” eseju. Koliko smo spremni otvoreno i iskreno etički se suočiti s našom prošlošću, pitanju krivnje, zločina i preuzimanja odgovornosti, govorio je i književnik Ivan Lovrenović u intervjuu Dnevnom listu objavljenom 12. srpnja.
MN: Suočavanje s prošlošću
“To je jednom riječju pitanje poštenog i objektivnog suočavanja sa svim onim što se događalo u ratu. Tu ni danas nemamo jasan i nedvosmislen odgovor. Iako je od rata prošlo već 15 godina, zemlja u onom temeljnom, socijalno-političkom smislu nije doživjela stabilizaciju, nije doživjela katarzu i nije doživjela trenutak da se sve to skupa počne prevladavati na jedan produktivan način, na način ozdravljivanja i konsolidacije. Hoćemo li to uspjeti i kad će do toga doći, nažalost, u ovom trenutku nitko ne može odgovoriti”, kazao je tada Lovrenović. Očito to nećemo uspjeti još zadugo, jer mi smo društvo šutnje i zaglušujuće tišine. Kada ćemo pošteno biti spremni preispitati svoju savjest pitanje je, ali oni koji našoj savjesti glasno postave pitanje i prozovu, mogu, pokazuje Matvejevićev primjer, završiti u zatvoru.

Levy “grmi”

“U srijedu, 28. srpnja, u dobi od 78 godina, Predrag Matvejević će možda provesti svoju prvu noć u zatvoru, što je jedinstvena sudbina za sveučilišnog profesora koji je prije predavao na Sorboni, i čiji je jedini zločin da je otvoreno izrazio svoje jasno mišljenje”, naveo je Levy u članku koji je, među ostalima, objavljen u pariškom Le Mondeu i u SAD-u na liberalnom portalu vijesti The Huffington Post.
“Predrag Matvejević ne mora ići u zatvor!”, apelira Levy u naslovu članka, ističući da "jednom od velikih europskih intelektualaca trenutačno prijeti zatvaranje u njegovoj zemlji, Hrvatskoj, zbog delikta mišljenja".

Pisali su brojni mediji

“To je poruka da Hrvatska postaje zemlja u kojoj se sudi objavljeni književni i novinski tekst i u kojem su neki ljudi zaštićeni državnim zakonom, a drugi ljudi su tom istom zakonu izloženi. Definitivno nisu svi pred zakonom jednaki. U Hrvatskoj se sudi selektivno, u Hrvatskoj, na slučaju Predraga Matvejevića, to je više nego jasno, sudi se antifašistima, a svaki fašistički i nacistički ispad prolazi 'u gluho i u slijepo'”, kazao je Jergović još u svibnju u telefonskoj izjavi za naš list. Bosansko – hercegovački tjednik Dani još u broju od 16. srpnja objavio je u cijelosti Matvejevićev tekst zbog kojega je osuđen. PEN Centar Hrvatske je javnim priopćenjem još u lipnju jasno i glasno rekao da se “ponosi svojim članom, negdašnjim predsjednikom, a sada počasnim potpredsjednikom Međunarodnoga PEN-a, legendarnim borcem za slobodu izražavanja”, a negdje tih dana Hrvatska akademska udruga (HAU) u Splitu dodijelila mu je priznanje “Osoba dijaloga-osoba godine” za 2009., a ta ga je udruga isti taj dan proglasila i počasnim članom udruge.

Uvijek sam pisao kritički

“Uvijek sam pisao kritički u situacijama u kojima sam se nalazio”, istaknuo je Matvejević u lipnju na svečanosti “Osobom dijaloga – osobom godine 2009.” Hrvatske akademske udruge (HAU). Tada je naglasio da se kritička riječ uvijek nađe između izdaje i uvrede. Pri tomu je spomenuo i svoj "azil" u inozemstvu. “To nije bio pravi azil, nego sam otišao da bih mogao slobodnije govoriti”, kazao je Matvejević tada. Među posljednjima je reagirao francuski filozof i pisac Bernard-Henry Levy koji je u subotu pozvao hrvatske vlasti da ne upućuju na izdržavanje zatvorske kazne profesora i književnika Predraga Matvejevića zbog "verbalnog delikta".

Piše: Andrijana Copf