MOSTAR – Bosna i Hercegovina ima ozbiljna obećanja da bi granica s Hrvatskom, osim dogovorena dva granična prijelaza po europskim standardima, mogla dobiti još dva prijelaza za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla nakon ulaska Hrvatske u EU, kazalo nam je nekoliko parlamentaraca upućenih u ovu problematiku. Osim dogovorenih prijelaza Stara Gradiška - Gradiška i Bijača - Metković koji se osposobljavaju da budu u potpunosti u skladu s europskim zakonodavstvom, s EU-om i hrvatskim vlastima se razgovara i o otvaranju prijelaza Izačić i Svilaj ili Orašje, što bi za početak, koliko toliko, omogućilo nesmetan izvoz roba koje zadovoljavaju standarde u Hrvatsku i EU.
Sadašnji problem za vlasti jest što dogovorena dva granična prijelaza još uvijek nisu tehnički opremljena, kazao nam je Stjepan Krešić, zamjenik predsjedatelja u zajedničkoj državnoj komisiji za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i komunikacije i član komisije za europske integracije. Pojašnjava kako svi čekaju proračun u kojem je osiguran novac za ovu namjenu, ali i kako još uvijek nije završen proces certifikacije za laboratorije koji bi trebali davati certifikate za robe životinjskog i biljnog porijekla od europskih institucija.

Optimizam vlasti

Izvoz domaćih prehrambenih proizvoda u EU za BiH postao je jedan od gorućih problema, jer BiH u EU od ukupnog prehrambenog asortimana za sada može izvoziti samo ribu, a usprkos ranijim pozitivnim očekivanjima za mogućnost izvoza piletine i jaja od europske inspekcije dobili smo negativnu ocjenu. Iz državnih institucija naglašavaju kako do kraja godine i novog dolaska europskih inspektora mnogo toga se može promijeniti uz veći napor i proizvođača i države. Krešić je optimist kada su u pitanju rokovi za prijelaze, ali i certifikaciju, te dodaje da se taj posao jednostavno mora završiti.
- Ja ne smijem ni pomisliti na to što se s našim proizvođačima može dogoditi ako se posao ne završi do zadanog roka. To bi bila katastrofa, ali mislim da se to neće dogoditi jer su svi blagonakloni prema nama, i EU i Hrvatska kojoj je interes u našu državu izvoziti robu i zadržati dobre odnose, poručuje Krešić dodajući kako je 99 posto problema u BiH, ali i kako bi već idući tjedan proračun trebao biti operativan. I predsjedatelj zajedničke komisije za europske integracije oba doma državnog Parlamenta Halid Genjac kaže kako bi Vijeća ministara i moglo i trebalo mnogo više uraditi kada je u pitanju otvaranje granica.
Državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović s druge strane poručuje kako država ima rok do rujna da dostavi dokumentaciju i uvjeri predstavnike EU-a da je promet roba takvog obujma da zahtjeva barem još jedan granični prijelaz. Ocjenu da bi prometovanje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla moglo biti omogućeno preko još nekog od graničnih prijelaza s Hrvatskom, Šarović je ranije zasnivao na činjenici da je EU posljednjih godina uložio 40 milijuna eura u pet graničnih prijelaza koji bi mogli zadovoljiti standarde EU-a, ali i da je granica između BiH i Hrvatske duža od 1000 kilometara.

Kamensko mora ostati operativno

Upravo dužina granice i neraspoređenost graničnih prijelaza brinu proizvođače u BiH. Proizvođači i izvoznici iz skoro svih dijelova države, a posebice iz Herceg-bosanske županije, poručuju kako oni većinu svoje proizvodnje mogu ugasiti ukoliko se ne osposobi još graničnih prijelaza. Kada je u pitanju HBŽ, na tom lokalitetu prema Hrvatskoj traže uvrštavanje na listu graničnog prijelaza Kamensko jer će se u protivnom znatno povećali njihovi troškovi prijevoza, što posljedično smanjuje konkurentnost proizvoda.
- Ako “iz igre ispadne” GP Kamensko, Livanjski sir bi preko Gradiške ulazio u Hrvatsku i dolazio do Splita. U konačnici bi, zbog nerazumnih i nepotrebnih troškova prijevoza, sir toliko poskupio da ga u Hrvatskoj nitko ne bi htio kupovati, poručuju proizvođači.
Naglašavaju kako je i Vanjskotrgovinska komora BiH argumentirano prigovorila na stav Vlade RH koji daje mogućnost dva granična prijelaza, kazavši kako je on neprihvatljiv jer ne uvažava ni minimum potreba BiH. Postavljaju i opravdano pitanje zar su Europa i drugi donatori koji su, osim BiH, odabrali i uložili značajna sredstva u rekonstrukciju, osposobljavanje ili izgradnju modernih graničnih prijelaza, a do lokacija se nije došlo napamet, tako olako “bacili” 34 milijuna eura i 11 milijuna dolara, koliko je uloženo u pet graničnih prijelaza.
- Ako bi se ostalo samo na dva BIP-a, to bi doista bio bačen novac, kažu gospodarstvenici iz Tomislavgrada, podsjećajući kako je na zadnjem sastanku BiH, Hrvatske i EU-a po ovom pitanju uvažen stav kako je, uz dva prijelaza, potreban i prijelaz Izačić-Ličko Petrovo Selo. Tada se, pojašnjavaju, razgovaralo i o tome da se, uz ta tri prijelaza po EU standardima, proizvodi koji podliježu fitosanitarnom pregledu mogu uvoziti i na drugim graničnim prijelazima.
- Zahtjev BiH je bio u smislu da fitosanitarna inspekcija bude s obje strane, jedan na sjevernoj granici (od Gradiške do granice sa Srbijom), jedan na potezu od Zvirića do Izačića (Kamensko ili Gorica) i jedan prema Dubrovniku. I tu dolazimo do problema vezanih uz unutarnji plan, jer se, zahvaljujući kojekakvim lobijima, nastoji GP Kamensko “izgurati” iz igre, te prednost dati Gorici, što je također izvan svake pameti, ističu poduzetnici s područja HBŽ-a. Ovim se, tvrde, daje prednost Gorici koja ne ispunjava nikakve uvjete, a prostor od Gorice do Izačića u dužini od 300 kilometara ostavlja se bez ijednog prijelaza na kojemu bi se vršio fitosanitarni pregled. Kao najvažnije napominju kako je Kamensko locirano na prometnici koja od Livna i Tomislavgrada vodi prema Splitu, te kako se radi o šestom novoizgrađenom prijelazu u BiH čija je izgradnja koštala 3,5 milijuna eura i u potpunosti je donirana od EU-a. Zbog svega navedenog, gospodarstvenici toga kraja postavljaju pitanje treba li gotovo rješenje odbaciti i ulagati nova sredstva u drugi prijelaz, ako je on već spomenut kao moguće rješenje za fitosanitarni pregled, te drugo, treba li, zarad nečijih interesa, onemogućiti strateški razvoj Hercegbosanske županije.

Kamensko zadovoljava sve uvjete

Iz Hercegbosanske županije naglašavaju kako je Kamensko, kao i Izačić, prijelaz prve kategorije, gdje postoji kompletna infrastruktura, sedam ulaznih traka, 10 kontrolnih kabina, 2 nadstrešnice, objekti za carinsku službu i graničnu policiju, dvorana za detaljan pregled kamiona, autobusa, ostalih vozila, prostorije za detaljan pregled robe, uključujući i pregled živih životinja, potom objekt za komercijalne sadržaje (banke, špedicije, osiguravajuća društva…), objekt za inspekcijske službe, vlastiti energetski blok, te 2 kolske vage.

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo