SARAJEVO - Nezaposlenost se u BiH od 2002. do 2012. godine povećala za 25 posto, a trenutačno je nezaposlen gotovo svaki sedmi stanovnik.
Različito poimanje nezaposlenosti u BiH utječe i na različite podatke o broju nezaposlenih koji se predstavljaju u javnosti, tako da prema Agenciji za statistiku BiH imamo oko 200.000 manje nezaposlenih nego prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Prilagođavanje tržištu

Bilo kako bilo, mladi radnici su najveći gubitnici u ekonomskoj krizi koja je izbrisala 25.000 radnih mjesta koja su popunjavali mladi od 15 do 24 godine. U FBiH troškovi novčane naknade nezaposlenim razvojačenim braniteljima koštali su 2,5 puta više nego troškovi novčane naknade za sve radnike koji su ostali bez posla od 2007. do kraja 2011. Sve navedeno podaci su do kojih je došla Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI) objavljeni u izvješću o reformi sustava socijalne sigurnosti.
ALDI je analizirao politike rada u BiH i definiranje preporuka do 2014. u svjetlu europskih integracija. Menadžerica projekta Meliha Gačanin komentirajući ovo izvješće ističe kako je, nažalost, u oblasti rada i zapošljavanja urađeno jako malo na prilagođavanju politika rada potrebama tržišta rada, ali također i na prilagođavanju mehanizama poticaja zapošljavanju mehanizmima koji godinama uspješno funkcioniraju u zemljama EU. ALDI je predložio niz reformi, poput povećavanja izdvajanja za aktivne i pasivne politike rada kako bi se stvorili preduvjeti za ispunjavanje osnovnih ciljeva u oblasti politika rad. Također je predložio da se u Zakon o socijalnoj sigurnosti nezaposlenih uvedu visoke kazne za poslodavce koji zapošljavaju neprijavljene radnike (radnike “na crno”).

Najpodobniji kadrovi

No, u protekle tri godine broj zaposlenih u javnom sektoru u Federaciji BiH povećan je za 8366 radnika, dok je najznačajniji rast u Republici Srpskoj zabilježen u posljednje četiri godine, gdje je broj zaposlenih u javnom sektoru povećan za 6372 radnika, navodi ALDA. Druga je činjenica kako se mladi stručnjaci teško zapošljavaju u državnoj upravi jer ne odgovaraju nacionalnim ili stranačkim profilom.
Ustav Bosne i Hercegovine kaže da u državnim institucijama treba voditi računa o sastavu naroda u ovoj zemlji, odnosno o nacionalnoj pripadnosti. Zbog toga je nacionalna (i stranačka) pripadnost nerijetko važnija od stručnog.
Adis Arapović, iz Centra civilnih inicijativa (CCI) ističe kako je i zbog toga BiH dijelom neuspješno društvo.
-Na individualnoj razini ovom zemljom ne upravljaju najbolji, već najpodobniji i ti najpodobniji imaju jednu primarnu karakteristiku, a to je da zadovoljavaju etničku kvotu, kaže Arapović. Jedan od primjera je i nedavna izjava potpredsjednice Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), Enise Adrović koja je objasnila kako se biraju suci i tužitelji na svim razinama.
-Događa se, recimo, da kandidati koji su dobili najbolje ocjene 1 ili 1,5 ne budu imenovani, nego da budu imenovani neki kandidati koji su ocijenjeni s ocjenom 2, 2,5 ili čak 3 upravo iz razloga da bi osigurali proporcionalnu nacionalnu zastupljenost, kaže Adrović. Druga posljedica su dugotrajni procesi odabira kandidata, što opet dovodi do neefikasnosti rada sudova. Adrović kaže kako imaju problem ako nemaju kandidata koji je nacionalnosti koja je neophodna.
-Mi ponavljamo natječaj i onda procedura traje zaista nedopustivo dugo, ali mi nemamo drugi način, nemamo drugu mogućnost. Tako se dešava da jedan te isti natječaj ponovi i do tri puta, kaže Adrović.

Ostajte tamo

Mladi s diplomama stranih sveučilišta, uglavnom se ne vraćaju kući kako bi uložili stečeno znanje. Prvi problem s kojim se susreću je samo priznavanje diploma. Nedostatak jamstva od države da će im njihove kvalifikacije pomoći da pronađu posao, glavni su razlog napuštanja domovine. U jednom regionalnom istraživanju Centra za istraživanje i kreiranje politika, stoji da čak 92 posto mladih ljudi kad su se vratili u svoje zemlje poslije studija vani nisu od države dobili pomoć. Iako dio njih dolazi s prestižnih sveučilišta, 43 posto kažu da ne postoji zanimanje za njihove diplome i znanje. Oni koji se ipak vrate često se pridružuju vojci onih koji su završili visoke škole u BiH, nalaze posao izvan struke i onda se zajedno pitaju zašto su uopće i studirali.
Nadu mladima i općenito nezaposlenima ne daju ni političari koji su nedavno poslali još jednu jasnu poruku. U njihovim su rukama, osim ministarstava, javnih poduzeća ili ustanova, također i pozicije u većini državnih agencija. Direktor Agencije za državnu službu BiH Neven Akšamija kaže kako “najave vladajućih političkih stranaka da će čelnici određenih agencija biti pripadnici njihovih stranaka, nemaju značaja”.
-Tko bude najbolje ocijenjen, bit će na listi. Za većinu pozicija u državnoj službi najuspješniji kandidat mora biti postavljen od Agencije. Mjesto ne smije biti rezervirano, tvrdi Akšamija.

Piše: Predrag Zvijerac