SARAJEVO – Bosna i Hercegovina bi “u najboljem slučaju” mogla početkom 2014. godine “očekivati” status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Taj rok bi se mogao postići u “idealnoj situaciji”, a pred Bosnom i Hercegovinom je mnoštvo reformi – od ustavnih do reforme pravosuđa, istaknuo je veleposlanik Peter Sorensen, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU-a u BiH.
Što se tiče same aplikacije, veleposlanik Sorensen smatra kako je izvodljivo da BiH do kraja ove godine aplicira za članstvo, što također zahtjeva provođenje reformi, prije svega Ustava BiH i provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, čime bi se ukinule diskriminatorne odredbe prema kojima se osim tri konstitutivna naroda manjine ne mogu kandidirati za najviše funkcije u vlasti.
Članstvo za desetak godina

Poslije formiranja Vijeća ministara i usvajanja dva važna zakona – Zakona o popisu stanovništva i Zakona o sustavu državne pomoći - pred domaće vlasti su stavljena nova dva zadatka.
Jedan od njih bio je donošenje proračuna za ovu godinu, a drugi usvajanje fiskalne bilance BiH do 2014. godine, oko čega se raspala vladajuća šestorka i trenutačno se radi na formiranju druge parlamentarne većine. Za razliku od Hrvatske koja je prošla niz stepenica na europskom putu ili Srbije koja ide tim smjerom, naša zemlja tek treba podnijeti aplikaciju-zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Naši parlamentarci itekako su svjesni kako podnošenje zahtjeva za članstvo u EU koče i stara pitanja poput dogovora o vojnoj i državnoj imovini koji još uvijek nije implementiran, ali i budući status Ureda visokog predstavnika u BiH. Za razliku od vladajućih koji su kao dio političkog marketinga najavljivali kredibilnu aplikaciju do kraja idućeg mjeseca, svi ostali su odmah rekli kako je to nerealno. Sličnog stava je i oporba. Primjerice, šef PDP-a, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i bivši ministar vanjskih poslova Mladen Ivanić smatra kako je ranijih godina bilo više “pozitivnog ozračja” kad se govorilo o euroatlantskim integracijama BiH. Ivanić smatra kako poslije Hrvatske iduće proširenje neće doći za najmanje osam do deset godina.
-Kad je BiH u pitanju ovo “osam do deset godina” je i optimistično i mislim da će njezin put potrajati mnogo dulje, smatra Ivanić
Sličnog je mišljenja i veleposlanik Peter Sorensen, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU-a u BiH, koji je izjavio kako treba očekivati stanku “od šest do osam” godina, dok sljedeća država ne bude ušla u Uniju. Sorensen se nada da će BiH postati funkcionalna država u idućem razdoblju, istaknuvši da EU nije zaboravila ovu zemlju.
-Postoji napredak u BiH, ali je neophodno izvršiti promjenu Ustava, da bi to postala funkcionalna država, ocijenio je šef Delegacije EU.
Analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal smatra da se prije same aplikacije u bh. društvu mora napraviti unutarnja kohezija.
-U BiH vidimo vrlo radikalne, tvrdolinijaške zahtjeve sa svih strana, odnosno svi su usredotočeni na maksimalističke zahtjeve. Ne postoji neka zajednička vizija budućnosti ove zemlje, ocjenjuje Latal.

Hitno potreban dogovor

Štefan Füle, povjerenik EU-a za proširenje i europsku susjedsku politiku, ističe kako su usvajanje Zakona o državnoj pomoći i Zakona o popisu stanovništva suštinski “iskorak” BiH na europskom putu i “pozitivna kretanja” no upozorava kako i dalje postoje neriješena pitanja koja zahtijevaju dodatan rad.
-Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je nadohvat ruke. Međutim, BiH mora uložiti “kredibilne napore” i usuglasiti svoj Ustav s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu s odlukom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Sa žaljenjem konstatiram da parlamentarno povjerenstvo, čiji je zadatak izvršenje odluke u predmetu Sejdić-Finci, još nije postiglo dogovor o neophodnim ustavnim amandmanima, kazao je povjerenik Füle.
No, iz Bruxellesa naglašavaju kako je potrebno “hitno” utvrditi usuglašen takozvani mehanizam koordinacije pitanja EU-a, čime će se osigurati jednoobrazna primjena europskih propisa i standarda u cijeloj državi, a financijska pomoć EU-a bit će investirana u dogovorene prioritete.
-Programiranje IPA sredstava i provođenje Prijelaznog sporazuma već su pokazali da u BiH postoje problemi u koordinaciji, što prijeti paralizom procesa europskih integracija. Zabrinut sam da bismo mogli vidjeti reprizu prošlogodišnje situacije, kad je dogovor postignut tek nakon intenzivne intervencije Europske komisije, upozorio je nedavno povjerenik Füle. Upravo taj mehanizam, kao i promjena Ustava BiH trebali bi biti tema idućeg sastanka vladajuće šestorke, no sad je, nakon nove političke krize i “izbacivanja” SDA iz vlasti u nekoliko županija, a vjerojatno i iz državne vlasti taj sastanak zakazan za kraj ovog mjeseca sve neizvjesniji.

Funkcionalna država

Za “kredibilnu aplikaciju je potrebno i izvršiti preporuke iz Strukturiranog dijaloga između EU i BiH o pravosuđu i završiti sve reforme koje su pokrenute na osnovu razgovora o liberalizaciji viznog režima. Ukratko, EU će nastaviti pomagati BiH stručnim znanjima i financijskim sredstvima, međutim, politički predstavnici BiH moraju uraditi svoj dio posla.
Šef Delegacije EU-a u BiH Peter Sorensen je naveo da je pitanje ustavnih promjena u BiH potrebnih za pristupanje EU-u “stvar procesa” i da se ne može tek tako odrediti koje se reforme i promjene trebaju provesti. Veleposlanik Sorensen jasno kaže kako Europska unija želi da BiH ima funkcionalnu državu. Zato su važni sporazumi s EU-om koji zahtijevaju prilagođavanje cijelog sustava do potrebne razine. Kada svaki dio sporazuma bude razrađen posebno, znat ćemo koje su to potrebe za promjenama Ustava i što se može uraditi u praksi. Sorensen kaže da je činjenica da u BiH postoje dva entiteta “relevantna i da se ne može mijenjati”.
-Funkcioniranje države je pitanje funkcioniranja ekonomije kako u entitetima, tako i u distriktu, naglasio je Sorensen.

Piše: Predrag Zvijerac