Povodom Međunarodnog dana arhiva koji se obilježava 9. lipnja, Historijski arhiv Sarajevo otvorio je svoje depoe i izložio dio građe koju čuva. Svi zainteresirani su tako jučer od 8 do 16 sati mogli posjetiti arhiv i dobiti sve informacije o radu i djelovanju ove institucije.
Ovu smo priliku iskoristili i mi te s direktorom Historijskog arhiva Sarajevo Harisom Zaimovićem prošli kroz najvažnije zbirke Historijskog arhiva Sarajevo. Originalne bilješke raznih pisaca i kompozitora, stare rukopise i vakufname 16. stoljeća, kao i povelje koje je potpisao Franjo Josip, samo su neki od vrijednih dokumenata koje smo vidjeli.
Neprocjenjiva zbirka

Povodom dana otvorenih vrata zaposlenici su iz depoa iznijeli onaj najzanimljiviji dio građe. Riječ je većinom o arhivskoj građi, starim novinama iz austrougarskog i razdoblja između dvaju ratova. Izložen je i jedan dio iz zbirke karata i plan sarajevske čaršije, te karte iz 1981. s prvim utvrđenim katastarskim planom Sarajeva. Posjetitelji su mogli vidjeti i nedovršene rukopise starih pisaca kao što su Aleksandar Popović, kao i izvješća i originalne notne zapise Mustafe Mulalića. Jedno od reprezentativnijih izloženih djela jest povelja kojom Franjo Josip Aleksandra Kokotovića proglašava za viteza iz 1878. Arhivist i orijentalist Atif Mušinović nas je proveo kroz najstarije dijelove Orijentalne zbirke, a tu je i zbirka starih fotografija i razglednica. Historijski arhiv Sarajevo se inače nalazi na tri različite lokacije, a planira se i obnova i rekonstrukcija depo prostora u kojem se čuva oko 85 posto sve građe. Riječ je o zgradi koja ove godine puni 100 godina od izgradnje.
“Ovu zgradu želimo osposobiti unutra prema međunarodnim standardima i izvana onako kako je ona originalno izgledala. Proglašena je kulturnim materijalnim i nematerijalnim dobrom i potrebuje revitalizaciju, rekonstrukciju i restauraciju. Dane otvorenih vrata smo, između ostalog, organizirali da promoviramo ideju obnove ove zgrade, ne radi nas, nego i radi ovog dijela grada. S ovom ćemo idejom upoznati i premijera Sarajevske županije Fikreta Musića koji nam dolazi u posjet”, kaže Zaimović.

Osobni fondovi kompozitora

Oko 150 korisnika istraživača godišnje stalno posjećuje Historijski arhiv Sarajevo. Česti su posjetitelji studenti Muzičke akademije jer Arhiv čuva osobne fondove Koste Travanja i Tihomira Mirića i ostalih kompozitora, ali i studenti arhitekture i svi istraživači koje zanima urbanistički razvoj Sarajeva budući da se u njemu čuva glavni projekt Vijećnice i mnogih drugih značajnih građevina u Sarajevu.
“Kroz izdavaču djelatnost korisnicima pokušavamo olakšati pristup građi. Iz ovog razloga tiskamo kataloge i radimo digitalizaciju zbirki, tako da se građa ne vadi iz depoa i ne oštećuje” objašnjava direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović. Za sve zainteresirane koji jučer nisu stigli posjetiti Historijski arhiv Sarajevo zaposlenici i direktor naglašavaju kako su njihova vrata uvijek otvorena.

Piše: Ana Topić