SARAJEVO – Bosna i Hercegovina, kao i većina zemalja bivše Jugoslavije s izuzetkom Slovenije koja je članica Europske unije i Hrvatske koja će to iduće godine postati, još nema uspostavljenu novu regulativu i dobru praksu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Protueksplozivna zaštita, kao najvažniji i složen multidisciplinarni segment te oblasti, u većini industrijskih sektora, a rudarstvu naročito, značajno kasni za Europom. Zaostajanje raste, a nedostatak dobrih zakona i propisa neposredno povećava ugroženost od požara i eksplozija.
Zastarjeli propisi

Iako u BiH prečesto dolazi do nesreća u prostorima ugroženim eksplozivnim atmosferama, a u skoroj prošlosti je bilo i nekoliko rudarskih katastrofa, još nije uspostavljena njihova jedinstvena evidencija. Nema jedinstvenih programa obuke, profesionalnih institucija, akreditiranih laboratorija, stručnjaka koji su posvećeni isključivo ovoj disciplini.
Uvođenje nove regulative je započelo. Sve balkanske zemlje, pa i BiH, opredijeljene su za preuzimanje europskih direktiva i uvođenje međunarodnih standarda. Prve na redu su direktive “novog pristupa” Europske unije. Potrebna je transpozicija i implementacija “Atex-direktiva” u BiH. Napuštanja jedne i uvođenja nove regulative, pogotovo u sektorima s velikim rizikom, ali i njihova paralelna primjena, povremena kolizija pa i čest nedostatak propisa, već danas i sve više zbunjuju odgovorne stručne osobe i poslodavce, a zaposlenicima ne omogućuju potrebnu razinu sigurnosti.
Republika Srpska je već preuzela europsku direktivu Atex-137. Javna rasprava o Naredbi Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (urađenoj prema direktivi Atex-95) je obavljena još 2010., dok je u FBiH u tijeku donošenje podzakonskih akata po zakonima o rudarstvu i zaštiti od požara. U Federaciji se godinama očekuje zamjena predratnog Zakona o zaštiti na radu, a nacrt novog Zakona o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu Vlada FBiH je razmatrala još prije pet godina.
U cjelini, oblast eksplozivne zaštite u BiH još uvijek zasniva na starim i ponekad neprimjenjivim propisima, dok novi europski standardi i direktive zahtijevaju od poslodavaca da poduzmu nove sustavne mjere zaštite radnika, postrojenja i okoliša.
Štoviše, u Bosni i Hercegovini ne postoje verificirani programi niti institucije, na koje se trenutačno možemo pozvati pri utvrđivanju osnova eksplozivne zaštite, u redovitim ali i u drugim vidovima obrazovanja, bilo koje razine.

Stalna upozorenja

Udruženje za protueksplozivnu zaštitu i sigurnost radne i životne sredine ističe kako BiH s naslijeđenom gospodarskom strukturom, novim ustavnim uređenjem, zakonima i uspostavljenim institucijama, ima mogućnost i potrebu bolje i što brže, prije nego što se dogode nove katastrofalne nesreće, urediti oblast zaštite i sigurnosti u prostorima ugroženim eksplozivnim atmosferama. Reguliranje treba zasnivati na već donesenim zakonima BiH, europskim direktivama i standardima. U okviru aktivnosti Odbora za tehničke propise BiH potrebno je formirati ekspertnu radnu grupu za transpoziciju direktive Atex-95 (94/9 EC), uz koju neizostavno treba preuzeti i direktivu Atex-137 (1999/92/EC).
Prema Planu Vijeća ministara BiH, naredbom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i kroz Program implementacije (koji bi usvojilo Ministarstvo sigurnosti BiH), uz jasne rokove, obveze i nadležnosti na nižim razinama, treba započeti implementiranje odredaba Atexa, kao i ostalih komplementarnih direktiva (novog i starog pristupa), uključujući ih u propise entiteta, distrikta i županija. Duljim prijelaznim razdobljem (4-5 godina) i propisivanjem odgovarajućih mjera na svim razinama, s naglaskom na prioritete (procjena i klasifikacija izvora opasnosti, eksplozivna prašina i neelektrična eksplozivno opasna oprema, prevencija i evidencija nesreća i obavještavanje o akcidentima,...) treba obuhvatiti sve oblasti i uvažiti zahtjeve, koji se već dugo upućuju vlastima iz rizičnih djelatnosti gospodarstva i pojedinih inspekcija.
Udruženje za protueksplozivnu zaštitu i sigurnost radne i životne sredine ističe kako je neophodno osposobiti i, prema zahtjevima Atexa, dodijeliti nadležnosti, za certifikacijsko tijelo BiH i za odgovarajuće organe entiteta, Distrikta Brčko i županija, radi efikasnog inspekcijskog nadzora, certifikacije opreme, tvrtki i osoblja, kao i za superviziju (tehnički nadzor) sustava zaštite i edukacije, pri čemu ispitne laboratorije treba razvijati sa sveučilištima i korištenjem kapaciteta u regiji. Moraju se propisati i realizirati nadležnosti ministarstava BiH (za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose i za sigurnost), kao i ministarstava rada, MUP, MERI, prostornog uređenja i građenja (za izdavanje dozvola, odobravanje projekata i djelatnosti tvrtkama), obrazovanja i inspekcija, radi uspostavljanja cjelovitog sustava planiranja, projektiranja, gradnje, montaže, proizvodnje, uvoza, certifikacije, puštanja u rad, održavanja, popravaka, pregleda i nadzora.

Jasne obveze vlasti

Edukaciju, uz jasne uvjete i kriterije, trebao bi nastaviti Institut za standardizaciju BiH, usuglašavajući osnovni program i priručnik, s navođenjem i ažuriranjem propisa i obveznih standarda, prevođenje standarda, edukaciju edukatora i nadležnih subjekata i odobravanje programa na nižim razinama, ističu iz Udruženja za protueksplozivnu zaštitu i sigurnost radne i životne sredine.
Stručnu raspravu i reguliranje, posebno za rudnike i za kategorizaciju opasnih prostora, formiranjem odbora za standardizaciju u rudarstvu i drugih tijela, uključujući profesionalne udruge, treba intenzivirati i zasnivati na europskim direktivama zaštite zdravlja i sigurnosti. Slične modele treba razvijati za sve sektore (nafta, plin, drvna, prehrambena i kemijska industrija), u čemu je bitna uloga Instituta za standardizaciju BiH, ministarstava energetike, rudarstva i industrije i inspekcijskih organa. Gospodarstvu, institucijama i NVO za eksplozivnu zaštitu treba podrška (iz komora, proračuna, fondova EU-a, suradnjom u regiji), a slično, i dijelom zajedno s ekološkim udrugama, treba promovirati prava zaposlenika i građana u ovoj oblasti, insistirati na obvezama i nadzoru poslodavaca i stimulirati brži rad na standardizaciji i propisima, uz jasne obveze vlasti. Kod uvođenja i certifikacije sustava kvalitete i zaštite okoline, paralelno se mora unaprjeđivati zaštita zaposlenika, primjenom standarda iz grupa 9000, 14000 i 18000 i odgovarajućih europskih direktiva. Za tvrtke s izraženim rizicima ovi postupci moraju postati obvezni, naglašavaju iz Udruženja za protueksplozivnu zaštitu i sigurnost radne i životne sredine.

Piše: Predrag Zvijerac