MOSTAR- Devetogodišnji obrazovni sustav ima mnogo nedostataka i nužno je isti unaprijediti i uskladiti s potrebama djece. Dio predmeta nije prilagođen djeci određenog  uzrasta, ne postoji korelacija između određenih predmeta u određenim razredima, što je nužno za uspješno savladavanje cjelokupnog nastavnog plana i programa, kazao je federalni ministar obrazovanja Damir Mašić na jučerašnjoj raspravi o okvirnom nastavnom planu i programu za devetogodišnju osnovnu školu FBiH održanoj u Mostaru.
Nužne izmjene

Istaknuo je kako se ovom javnom raspravom želi učiniti sve što je moguće kako bi se  rasteretio nastavni plan i program kao i nepotrebna faktografija koja se objektivno poprilično namnožila u proteklih 17-ak godina.
- Moramo učiniti sve što je u našoj moći da djeca ne nose školske torbe koje su teške od 13 do 15 kilograma te da ne uče gradivo koje im vjerojatno barem u određenoj fazi života ne treba. Imamo primjer da se određeno gradivo iz biologije koje uče djeca u osnovnoj školi izučava na dodiplomskom studiju i to trebamo mijenjati. Moramo se fokusirati, biti praktični i omogućiti jedan okvir koji će biti  zadovoljavajući i koji će biti potreban i djeci i našem obrazovnom sustavu, kazao je ministar Mašić.
Na upit kako komentira mogućnosti ukidanja devetogodišnjeg obrazovanja, ministar Mašić je kazao kako je devetogodišnje obrazovanje prije osam godina uvedeno i na području FBiH i na područje RS-a te kako još uvijek nije bilo ozbiljnih rasprava o toj temi.
- Osobno, nisam zadovoljan ovakvim okvirnim nastavnim planom i programom niti sam zadovoljan načinom na koji je on uveden u naš obrazovni sustav. I u tu reformu, kao i u bolonjski proces ušli smo 'grlom u jagode' bez da se prethodno pripremimo. I sad imamo brojne probleme, nesuglasice i apsurde koje moramo rješavati, kazao je Mašić.
Dodao je kako je njegov stav da je prije uvođenja bilo kakvih reformi potrebno izvršiti analize cjelokupnog stanja, nakon toga odrediti prioritete, a ne samo prihvatiti ono što stranci ponude.
Naglasio je kako se ovim nastavnim planom i programom želi omogućiti jedan okvir koji će biti zadovoljavajući djeci i  obrazovnom sustavu, a posebno iz razloga jer se planira uvođenje eksterne mature u završnim razredima osnovnog i srednjeg obrazovanja

Plan na tri jezika

Kazao je kako se javnim raspravama o okvirnom  nastavnom planu i programu za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji BiH želi proći kroz spomenuti dokument, te zajedno kroz diskusiju i prijedloge, posebice osoba koje taj dokument provode u praksi, uvidjeti koji su nedostaci, a koje su prednosti tog plana i programa te na taj način ga što više unaprijediti.
- Ovo je okvirni nastavni plan i program za područje cijelog entiteta, napisan na sva tri jezika i to je jedini plan i program na koji Ministarstvo obrazovanja FBiH zajedno s nekim županijskim ministarstvima ima utjecaj. Ukoliko netko bude tražio našu asistenciju ili našu pomoć u bilo kojem drugom nastavnom planu i programu, mi ćemo pomoći. Ova je zemlja suviše mala da bismo je dijelili po nastavnim planovima i programima. Ne mogu utjecati na to tko će ga prihvatiti jer je obrazovanje u nadležnosti županijskih ministarstava i to u kojoj će mjeri netko surađivati s nama,  ali mi smo otvoreni  za suradnju, kazao je ministar Mašić.
Upitan da pojasni odnosi li se ova rasprava na oba nastavna plana i programa koja se provode u HNŽ-u , Mašić je kazao kako je ovo plan i program Federacije te da ga mogu koristiti "svi oni koji to žele". On tvrdi kako federalno ministarstvo nema nikakvih ovlasti nad tim pitanjem, jer je problematika obrazovanja u nadležnosti županija.
- Ovdje se ne radi o 'ujedinjenju' jer je za to potrebno promijeniti Ustav, ali bilo bi dobro da počnemo rješavati probleme koji su zajednički, kazao je Mašić.

Prati se europski standard

Direktorica Pedagoškog zavoda HNŽ-a Sabaheta Bijedić je kazala kako se prije osam godina uveo devetogodišnji obrazovni sustav i da je isti donio brojne prednosti.
- Ovakvim nastavnim planom i programom mi pratimo europski standard. Uvedene su brojne nove aktivnosti, više u fokusu nije profesor, već učenik, uveli smo drugi strani jezik kao obvezan i pojačali informatičku pismenost naše djece. Naravno, imamo i malih poteškoća, zato su i bitne ove javne rasprave kako bismo iste rješavali u hodu, kazala je Bijedić.

Piše: Ivana Previšić