SARAJEVO – Bankarski sektor u Federaciji BiH je u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježio pozitivno poslovanje i ostvario dobit od 30 milijuna maraka. Kako je kazao u izjavi za naš list Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), na profitabilnost je najviše utjecao rad banaka na njihovim troškovima.
- Svaka banka je poduzela unutarnje mjere štednje, tako da je zabilježeni profit više zbog ušteda nego prihoda. Ostvaren je pozitivan rezultat iako je zabilježen pad aktive, a ostvaren je i mali rast kreditnog portfolija, kazao je Barš. Kako bi se ublažili negativni utjecaji globalne financijske krize na stabilnost bankarskog sektora, FBA je još u 2009. godini donijela odluku o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obveza fizičkih i pravnih osoba. Kako kaže Barš, u prve dvije godine banke nisu u velikoj mjeri reprogram primjenjivale, no, sada su banke uvidjele da imaju koristi omogućiti svojim klijentima reprogram, da ih manje opterećuju s otplatama kredita, odnosno da bi mogli dalje ulagati u razvoj svoje djelatnosti.
- Mislimo da je privremena mjera dobra i za gospodarstvo i za banke, istaknuo je Barš, dodavši da se ovom mjerom želi ići u korist razvoja gospodarstva.
Odobreni zahtjevi

Kako se navodi u najnovijoj publikaciji FBA-e o poslovanju banaka za prvi ovogodišnji kvartal, banke su u Federaciji BiH od ukupno primljenih 104 zahtjeva za reprogram kreditnih obveza odobrile 80 zahtjeva u ukupnom iznosu od 16 milijuna maraka ili 77 posto, što je za 13 posto više ako se usporedi s podacima iz prvog kvartala u 2011 godini. Od ukupnog iznosa odobrenih reprogramiranih obveza na pravne osobe se odnosi 15 milijuna maraka, a na fizičke osobe jedan milijun maraka. Neto efekt na rezerve za kreditne gubitke po osnovi izvršenih reprograma je povećanje od 39 tisuća maraka. Iz FBA-e ističu kako je bilo i suprotnih kretanja, odnosno i povećanja i smanjenja RKG po ovoj osnovi, što je na kraju rezultiralo navedenim neto efektom.
U prvom ovogodišnjem tromjesečju su reprogramirani krediti u odnosu na ukupne kredite sa stanjem 31. ožujka 2012. imali udio od svega 0,15 posto. Za sektor pravnih osoba u odnosu na portfolij pravnih osoba ovaj postotak iznosi 0,27 posto, dok je za sektor stanovništva 0,02 posto.
- Iz navedenih podataka može se zaključiti da je i po broju i po iznosu reprogramiranih kreditnih obveza rezultat relativno skroman, ako se to uspoređuje i s ukupnim kreditnim protfolijem i po sektorima, navodi se u izvješću FBA-e.
Donošenje spomenute odluke ispostavilo se vrlo važno iako rezultati nisu značajni. Donošenje novih propisa, odnosno mjera privremenog karaktera u uvjetima izraženog djelovanja financijske i ekonomske krize i na financijski i na realni sektor u FBiH, kako smatraju u FBA-i, bilo je nužno, te je imalo pozitivan efekt na dužnike, olakšavajući im servisiranje dugova u skladu s njihovim platežnim mogućnostima. FBA je prolongirala odluku do kraja 2012., posebice zbog činjenice da je utjecaj krize još evidentan.
- Još se može očekivati da će kriza utjecati na bankarski sektor, međutim, mi s bankama razgovaramo da oni nastoje aktivnije pružati potporu gospodarstvu, jer bi se time utjecaj krize smanjio na minimalno, objasnio nam je Barš.

Kreditni rizik

Analiza kvaliteta aktive, kreditnog portfolija pojedinačnih banaka i “on site” kontrole u samim bankama pokazale su da je kreditni rizik dominantni rizik kod najvećeg broja banaka.
- Zabrinjava činjenica da jedan broj banaka ima neadekvatne prakse upravljanja, odnosno ocjene, mjerenja, praćenja i kontrole kreditnog rizika i klasifikaciju aktive, što se u “on site” kontrolama utvrdilo kroz značajne iznose nedostajućih rezervi za kreditne gubitke, koje su banke formirale po nalogu FBA-e, spominje se u izvješću. Inače, FBA je bankama, kod kojih je kontrolom ocijenjena slaba kvaliteta aktive i slabe prakse upravljanja kreditnim rizikom, naložila korektivne mjere u smislu izrade operativnog programa koji mora sadržavati plan aktivnosti na poboljšanju postojećih praksi upravljanja kreditnim rizikom, odnosno kvaliteta aktive, smanjenje postojećih koncentracija, te rješavanje problema nekvalitetne aktive i sprječavanje njezinog daljnjeg pogoršanja. Ova institucija kontinuirano nadzire izvršavanje naloga kroz pojačan postkontrolni postupak na osnovi izvješća i ostale dokumentacije dostavljene od  banaka, kao i provjere istog ciljanim 'on site' kontrolama.
- Nadzor ovog segmenta poslovanja je pojačan zbog evidentnih negativnih trendova, što značajno utječe i na pogoršanje profitabilnosti banaka i slabljenje kapitalne osnove kod nekih banaka, zbog čega banke moraju pravovremeno poduzeti aktivnosti na pribavljanju kapitala iz eksternih izvora, zaključuje se u izvješću.

Piše: M. Šagolj