SARAJEVO - Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u BiH, mjeren prema standardima kupovne moći 2011. godine, iznosio je tek 29 posto od europskog prosjeka, po čemu smo najsiromašnija zemlja u cijeloj regiji. I po ovim, kao i brojnim drugim podacima, kristalno je jasno kako BiH postaje sve veći uteg za Balkan, a u Europi se samo nalazimo zemljopisno, i po ničemu drugom. Usporedbe radi, BDP mjeren prema standardima kupovne moći u Hrvatskoj iznosi 61 posto od prosjeka EU-a, u Srbiji 35 posto, Makedoniji 36 posto i Crnoj Gori 43 posto. Inače, BDP mjeren na ovaj način najčešći je indikator bogatstva u bilo kojoj zemlji.
Sve dublje siromaštvo

Nadalje, BDP po stvarnoj individualnoj potrošnji, koji se smatra indikatorom koji bolje i preciznije održava ekonomsku situaciju kućanstava, također pokazuje kako smo prošle godine bili najsiromašnija zemlja u regiji. Naime, u našoj zemlji i taj BDP bio je 35 posto europskog prosjeka, u Hrvatskoj 56 posto, u Srbiji 44 posto, Makedoniji 41 posto, Crnoj Gori 53 posto. Sve ovo zorno pokazuje u kakvim uvjetima žive naši građani te se sve više obistinjuju prognoze domaćih ekonomskih stručnjaka o velikom padu bh. ekonomije. Kada svemu ovome dodamo toliko puta spomenutu nezaposlenost od 44 posto, svakodnevno propadanje tvrtki te izuzetno kompliciranu političku situaciju, slika BiH je potpuna. Možda je i gora činjenica od trenutačnog stanja što se ne vidi 'svjetlo na kraju tunela', odnosno nitko se od naših vlasti ozbiljno ne bavi razvojem ekonomije. Trenutačno gotovo da i nemamo razvojnih strategija, planova zapošljavanja, razvoja znanosti i tehnologija, i sl., bez čega nema gospodarskog opravka. Nažalost, naša zemlja i ovu godinu teško će 'pokrpati' svoje prazne proračune bez pomoći MMF-a, čija će sredstva, ako ih uopće i dobijemo, opet otići na potrošnju, a ne na razvojne projekte.

Luksemburg najbogatiji

Najbogatiji je Luksemburg čiji je BDP 274 posto od europskog prosjeka, a prema stvarnoj individualnoj potrošnji 150 posto. Za visoki luksemburški prosjek dijelom je odgovoran i veliki broj radnika koje rade u toj zemlji, a žive u okolnim zemljama, Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji. Oni pridonose luksemburškom BDP-u, ali budući da nemaju prebivalište u toj zemlji, njihovi se prihodi ne koriste pri izračunu BDP-a po glavi stanovnika. Iza Luksemburga je Nizozemska sa 131 posto europskog prosjeka (113 posto prema stvarnoj individualnoj potrošnji), zatim Austrija 129 posto (117 posto), Irska 127 posto 100 posto), Švedska 126, (115 posto), Danska 125, (113 posto), Njemačka 120 posto (119 posto). Od zemalja članica EU-a najsiromašnija je Bugarska čiji je BDP po standardima kupovne moći 45 posto europskog prosjeka, a prema stvarnoj individualnoj potrošnji 44 posto. Ispred nje je Rumunjska s 49 posto (kupovna moć) i 47 posto (stvarna individualna potrošnja), zatim Latvija 58 i 56 posto, Litva 62 i 66 posto, Poljska 65 i 70 posto.

Piše: D. Bradvica