Danas je pušenje raširena pojava i smatra se stečenom navikom i izabranim rizikom. Svjetska zdravstvena organizacija pušenje duhana svrstava u bolesti ovisnosti.
Više od pet milijuna ljudi svake godine umre uslijed posljedica pušenja – više nego od HIV/AIDS-a, malarije i TBC-a zajedno. To je jedini legalan proizvod koji ubija kada se koristi u skladu s namjerom proizvođača. Skoro polovica svih pušača će umrijeti od bolesti koje su povezane s duhanskim proizvodom, važno je znati da dim iz tuđe ruke (pasivno pušenje), također, šteti svima koji su mu izloženi. Slično drugim zemljama i u BiH pušenje predstavlja jedan od značajnijih javnozdravstvenih izazova.
Što je pušenje pušaču?

Prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, bilježi se trend uvećanja obolijevanja od bolesti i stanja direktno povezanih sa štetnim efektima duhana, kao što su bolesti srca i krvnih žila, opstruktivna oboljenja respiratornog sustava, maligne neoplazme bronhija i pluća, itd.
“Svi se slažu u tome da ljudi počinju pušiti iz jednog ili više sljedećih razloga: iz znatiželje, da bi se prilagodili normama skupine kojoj žele pripadati, da bi izrazili pobunu, bunt i da bi imitirali ponašanje osoba za koje smatraju da imaju viši položaj, kao u slučaju mladih ljudi koji žele izgledati 'odraslije' ”, kaže neuropsihijatar prof. dr. med. sc. Osman Sinanović.
No, iako su štetne posljedice velike, broj pušača ipak je u porastu. Stoga je često postavljano pitanje “Što je pušenje pušaču?”.
“Odgovori na to pitanje mogu se svrstati u nekoliko skupina. Nekima je pušenje navika, odnosno ritual koji se odvija automatski, drugima užitak i relaksacija. Mnogima je to način smanjivanja napetosti, odnosno svojevrstan doping ili sedativ, a neki pušenje doživljavaju kao opuštanje kroz cigaretu, pogotovo u društvu ili na javnim mjestima”, smatra dr. Sinanović.

Rizici po zdravlje

Brojne su velike studije posljednjih desetljeća ispitivale učinke pušenja na zdravlje i potvrdile da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, a isto tako i izlaganje duhanskom dimu preko pasivnog pušenja znatno doprinosi obolijevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti. Duhanski dim sadrži više od 4000 kemijskih sastojaka. Najpoznatiji nikotin neposredno u malim dozama stimulira, a u velikim inhibira živčane impulse, povećava broj otkucaja srca i povisuje krvni tlak te uzrokuje stiskanje malih krvnih žila. Dugoročno je jedan od čimbenika rizika za nastanak koronarne bolesti i izaziva ovisnost. Iz duhanskog katrana izolirano je pedesetak spojeva s kancerogenim djelovanjem. Pušenje je glavni čimbenik rizika za razvoj raka bronhija i pluća te raka grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše. Čestice duhanskog dima i nadražujući plinoviti sastojci oštećuju dišni sustav i dovode do kronične opstruktivne bolesti pluća. Aktivni pušač pušenjem skraćuje život za 10-15 god. povećavajući za 30-40 posto rizik od obolijevanja bolesti srca i krvnih žila, posebno srčanog  i moždanog udara, raka grla, raka pluća, raka dojke, raka želuca i pankreasa, raka mokraćnog mjehura. Kod trudnica koje puše, daleko češće se javljaju problemi s prijevremenim rađanjem djece s manjom porođajnom težinom i dužinom, kao sklonost djece k upalnim promjenama na dišnim putovima i alergijskim manifestacijama. I osobe nepušači izložene duhanskom dimu drugih pušača, dakle boraveći u prostorijama gdje drugi puše, povećavaju svoj rizik za nastanak upalnih promjena na dišnim putovima, bolesti srca i krvnih žila i raka bronhija i pluća, dok kod djece koja su najčešće žrtve pasivnog pušenja, umanjuju se šanse za normalan rast i razvoj, učestale su infekcije srednjeg uha i gornjih respiratornih putova, bronhitični napadi i sklonost alergijskim reakcijama.

Kontrola specifičnih posljedica

Zdravstvene posljedice takvog stanja su izuzetno teške, s visokim stupnjem smrtnosti zbog bolesti izazvanih konzumacijom duhana.U Federaciji BiH, slično drugim zemljama u istočnom dijelu europske regije SZO, pušenje predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Stoga je nužno raditi na prevenciji.
“U većini društvenih i/ili državnih zajednica, regularna upotreba nekih psihoaktivnih supstanci ne samo da je dopuštena, nego je i sastavni dio njihove kulture. Spomenimo samo odnos prema pušenju i pijenju kave u našoj zemlji. Stoga u slučajevima tradicionalnog ili društvenog prihvatljivog uživanja psihoaktivne supstance cilj prevencije ne mora biti promoviranje apsolutne apstinencije po svaku cijenu, nego nadzor nad obrascima upotrebe koje stalno prate neželjene komplikacije”, kaže dr. Sinanović. Prema njegovim riječima, prevencija može biti kontrola specifičnih posljedica, odnosno smanjenje učestalosti određenih problema, a da se ne pokušava kao nužno promijeniti ukupno ponašanje korisnika.
“Primjer ovakve prevencije predstavlja kontrola bolesti dišnih organa u pušača, smanjenjem količine smole u cigaretama ili korištenjem specijalnih muštikli, a ne smanjenjem broja popušenih cigareta ili pak zamjenom cigareta drugim nikotinskim preparatima koji se puše,  kao što je npr.  žvakanje kuglica duhana”, kaže dr. Sinanović.    

Piše: Sanja Dedić