MOSTAR - Strukturalni dijalog o reformi bh. pravosudnog sustava predstavlja idealnu priliku za sve narode u BiH da kroz poboljšanje rada Tužiteljstva i Suda BiH dođu do pravednijeg odnosa kroz problematiku istraživanja ratnih zločina.
Zapravo, gotovo za sve narode, jer kako stvari stoje, hrvatski politički predstavnici uopće nisu zainteresirani niti spremni koristiti svoje prednosti sudjelovanja u vlasti za neku vrstu lobiranja kod istražnih tijela na razini države kako bi se konačno brže i pravednije počeli rasvjetljavati brojni zločini protiv Hrvata. Mirko Zelenika, predsjednik Udruge hrvatskih logoraša Domovinskog rata BiH, u izjavi za naš list kaže kako će dvodnevni strukturalni dijalog koji se održava u Mostaru, a koji je pokrenula visoka predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Cathrine Ashton, biti dobra prilika da se vidi koliko je zapravo hrvatskim političarima stalo do zalaganja za vlastiti narod. No, i u ovom trenutku šanse da će se nešto nabolje pokrenuti su vrlo male, a da je tomu tako svjedoči i činjenica da se hrvatski zastupnici u državnom Parlamentu nikada nisu udostojali na korektan način odgovoriti na pismo koje su logoraši slali njima, a u kojem se tražilo da konačno od Tužiteljstva BiH zatraže aktivniju ulogu u istrazi i procesuiranju zločina nad Hrvatima koji su bili u logorima.

Selektivan pristup

- Da stvar bude zanimljivija, prije petnaestak dana zastupnici iz reda srpskog i bošnjačkog naroda odbili su izvješće Tužiteljstva BiH o radu. Simptomatično je kako naši zastupnici tada samo sjede kao da ih ova tematika ne zanima, upozorio je Zelenika, podsjetivši kako je u tom pismu bio jasno naznačen niz nepravilnosti u radu Tužiteljstva BiH prilikom istraga o zločinima nad Hrvatima.
Neke od stvari na koje su upozoreni hrvatski zastupnici tiču se čestih olakotnih okolnosti za počinitelje ratnih zločina u logorima, selektivnog pristupa toj materiji kao i tretiranja najniže rangiranih osoba u lancu odgovornosti. Kao dokaz Zelenika je naveo tri optužnice koje su do sada podignute za zločine nad Hrvatima u logorima Armije BiH- dvije protiv Nihada Bojadžića (za Muzej i Donju Jablanicu) te jednu protiv Edina Džeke.

Jasan poziv

- Tužiteljstvo na sve načine pokušava minimizirati ratne zločine u logorima u kojima su žrtve bili Hrvati. Sve istrage koje je vodio međunarodni sud iz Haaga, a čiji je materijal u sklopu izlazne strategije vraćen u Sarajevo, sada su obezvrijeđene, naglasio je Zelenika. Ono što je posebno bitno je činjenica da se institut priznanja do sada kompromitirao, a primjer je Bugojno gdje se nakon priznavanja krivnje u nekim slučajevima očekivalo neko veliko otkriće o sudbini nestalih Hrvata s tog područja te cjelokupne pozadine zločina na tom području. Međutim, to se nikada nije dogodilo.
- Zbog svega ovoga, kao i činjenice da je nedavno bila rasprava o izvješću Tužiteljstva BiH, ali i zbog strukturalnog dijaloga, hrvatske stradalnike zanima što će hrvatski političari, kako u Parlamentu BiH, tako i Vijeću ministara, uraditi po ovom pitanju, naveo je Zelenika, upozorivši kako nikakve koristi nema kada se hrvatski lideri okupe na mjestima stradanja poput Trusine i Doljana i onda govore kako nema procesuiranja ratnih zločina.

Srbi učinkovitiji

Hrvatski logoraši pozvali su ministra pravosuđa Barišu Čolaka te zastupnike u Parlamentu BiH da se konačno ozbiljno zauzmu za pokretanje širih istraga o događajima u kojima su Hrvati bili žrtve. Slično su već uradili predstavnici srpskog naroda te su se vrlo brzo vidjeli i rezultati prilikom podizanja optužnice za logore u slučaju 'Silosi'.

Piše: Dario Pušić