MOSTAR - Novi val visokih temperatura i uzavreli mostarski asfalt hitnim službama u gradu na Neretvi zbog čestih intervencija zadaju pune ruke posla.
Zbog čestih kolapsa na gradskim ulicama i kućnih posjeta kola Hitne pomoći doslovce se ne gase, jer broj intervencija zbog zdravstvenih tegoba kod građana ponovno vrtoglavo raste. Prema izvješću mostarske Hitne službe iz Doma zdravlja Mostar, protekle nedjelje je zbog visokih temperatura zabilježeno čak 80 intervencija.
U Mostaru koji slovi za najtopliji grad u Europi, kako kaže šef mostarske hitne služne Zdneko Klarić, alarmantno stanje kad je u pitanju zdravstvena slika se predvidjelo, zbog čega je pojačan rad dežurnih ekipa, posebice  tijekom vikenda kad je zbog veće frekvencije turista redovito povećan i broj intervencija.
Raste broj intervencija

- Prilikom ljetnih vrućina, kako kaže Klarić, broj intervencija u Mostaru kao i drugim gradovima svake godine je povećan i to je već uobičajena praksa. Međutim, ova godina je posebno pogubna za sve one koji borave na ulicama u razdoblju od 10 do 17 sati, kad je UV zračenje najopasnije, zbog čega iz mostarske hitne službe apeliraju na sve građane da u navedenom razdoblju bez  posebne zaštite ne izlaze iz svojih domova.
- Uslijed visokih temperatura kod nas se najčešće događaju padovi tlakova zbog nedovoljnog konzumiranje tekućina, a i kolapsi su neminovna pojava, objasnio je Klarić.  
No, kako napominje, vrlo je značajno da ljudi koji inače imaju bilo kakvu terapiju tijekom ljetnih vrućina trebaju posebnu kontrolu i pažnju, jer, kako ističe, u većini slučajeva terapija koju koriste tijekom ljetnih vrućina se treba mijenjati i zdravlje u suradnji sa svojim liječnikom držati pod kontrolom, kako ne bi bilo neželjenih posljedica.
Međutim, kako jučer i danas živa na termometrima ponovno ide uzlaznom putanjom, što najbolje pokazuje podatak da je službeno u Mostaru izmjereno 36 stupnjeva, dok je asfalt dolazio do točke topljenja, očekuje se i novi val zdravstvenih tegoba zbog čega je nužno preventivno djelovati.

Preventivno djelovanje

Kape, šeširi, prozračna odjeća, zaštitni faktor i obvezna boca vode trebali bi, kako naglašavaju stručnjaci, postati nezaobilazni rekviziti za svaki izlazak iz ugodno rashlađenog doma.
U prehrani se preporučuje voće i povrće, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli te hrana s povećanim sadržajem bjelančevina, jer se time smanjuje potrošnja ugljikohidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost. Također se savjetuje temeljito pranje voća i povrća, izbjegavati lako kvarljive namirnica, a kako naglašavaju stručnjaci, posebnu pozornost treba obratiti na osobnu higijenu. Izbjegavati kupanje u rijekama, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovito kontrolira i dezinficira.

Ne izlaziti od 10 do 17 sati

Od 10 do 17 sati najveća je izloženost UV zrakama koje izazivaju opekline i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50 posto. Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obvezno je, osobito za djecu, korištenje kreme s najvećim zaštitnim faktorom (50), s tim što treba izbjegavati sunčanje od 10 do 17 sati i češće uzimati manje količine tekućine.
U klimatiziranim prostorijama (osobito u automobilima s ugrađenim klima uređajem) voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutarnje i vanjske temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema. Liječnici preporučuju da se djeca ili životinje ne ostavljaju u parkiranom vozilu bez nadzora.

Piše: Gordana Šimović