Rođenjem djeteta svaka majka se nađe u dilemi: dojiti bebu ili se okrenuti naizgled lakšem načinu prehrane novorođenčeta. Međutim, pedijatri savjetuju: dojenje je najzdraviji način hranjenja bebe, majkama je neophodna potpora liječnika i cjelokupnog društva kako bi ustrajale u svojoj namjeri, a Svjetski tjedan dojenja, koji se obilježava od 1. do 7. kolovoza, prilika je za afirmaciju ovog jedinstvenog iskustva koje bi svaka majka morala proći. Ove godine se održava pod sloganom “Razumijevanjem prošlosti - planirajmo budućnost”.
Zlatni standard prehrane dojenčadi

Dojenje je najbolja investicija u zdravlje djeteta, zdravlje majke, obitelji, a time i cijele zajednice. Mnogima su poznate prednosti dojenja, ali, nažalost, jako često je dojenje uskraćeno i majkama i djeci. Rizici nedojenja se odnose i na dijete (povećan rizik od više vrsta zaraznih, nezaraznih i kroničnih bolesti, neuhranjenosti, smrtnosti) i na majku (povećan rizik od nastanka krvarenja nakon poroda, depresije, šećerne bolesti, reumatoidnog artritisa, osteoporoze, raka dojke i jajnika) i na cijelu zajednicu (povećanje troškova za obitelj, trošenje dodatnog vremena, povećani troškovi zdravstvene zaštite, učestali izostanci roditelja s posla, negativna nacionalna bilanca, povećana proizvodnja otpada, električne energije s posljedicama na okolinu). I ove godine svijet se udružuje u kolektivnom naporu kako bi se zaštitilo, promoviralo i unaprijedilo dojenje, zlatni standard prehrane dojenčadi, obilježavajući Svjetski tjedan dojenja.

Skrenuti pozornost javnosti

Za cilj ima skrenuti pozornost na važnost prenošenja informacija o dojenju, na različitim generacijskim razinama i među različitim sektorima. Promocija dojenja je jedan od instrumenta implementacije Globalne strategije prehrane dojenčadi i male djece koju su donijeli Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF, kao i nove Globalne strategije za zdravlje žena i djece Ujedinjenih naroda. Isključivo dojenje je prepoznato kao najučinkovitija intervencija za smanjenje smrtnosti djece starosti 0 - 5 godina. Optimalnom prehranom koja uključuje rano iniciranje dojenja, isključivo dojenje i nastavak dojenja uz osiguranje sigurne i odgovarajuće nadohrane, smrtnost dojenčadi se može smanjiti za jednu petinu. Dojenje doprinosi zdravlju kroz cijeli životni ciklus jer su ljudi, koji su dojili u dojenačkoj dobi, pod manjim rizikom da pate od povišenog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, te su pod manjim rizikom za razvoj gojaznosti te dijabetesa tipa II.

Unaprjeđenje dojenja

Upravo zbog svih prednosti dojenja valja podsjetiti i na kongres “Dani dojenja” koji je održan u svibnju u Sarajevu i koji je za cilj imao skrenuti pozornost, kako javnosti, tako i zdravstvenih radnika i vladinog sektora, na važnost promocije dojenja i potpore cijeloj obitelji, te nastojati povezati i umrežiti aktere u BiH koji rade na zaštiti i unapređenju dojenja.
“Neodgovarajuća prehrana dojenčadi i male djece se smatra glavnom prijetnjom za socijalni i ekonomski razvoj i jednom od najozbiljnijih prepreka za postizanje i održavanje zdravlja. Osim toga, zdravlje i nutricioni status djeteta neodvojivo su vezani uz zdravlje i nutricioni status majke, pa rješavanje pitanja dojenačke prehrane i prehrane male djece neizostavno uključuje i majke”, kazala je tada pedijatrica prim. dr. Mira Ademović, ispred Udruženja za unapređenje dojenja - člana IBFAN-a.

Blagotvorna svojstva majčinog mlijeka

Specifičnost sastava majčinog mlijeka koji se mijenja, kako tijekom dana, tako i tijekom sazrijevanja djeteta, daje mu jedinstvenost koju tehnologija ne može imitirati. Kolesterol i ostali mikroelementi se lako koriste iz majčinog mlijeka, dok ih u kravljem mlijeku ili nema ili se teško iskorištavaju. Savršeni sklad sastava potrebnih elemenata u majčinom mlijeku omogućava rast i adekvatan razvoj mozga djeteta, što je od izuzetne važnosti za savršen intelektualni razvoj djeteta. Sastav bjelančevina u majčinom mlijeku je takav da pored uloge u rastu djeteta imaju ulogu u zaštiti od infekcija potičući rast i prijenos mikroelemenata potrebnih za funkcioniranje cijelog organizma. Zaštita od infekcija koju pruža majčino mlijeko zasniva se na prisutnosti leukocita, antitijela i drugih aktivnih čimbenika koji predstavljaju zaštitu od infekcija svih organa. Brojna istraživanja svakodnevno potvrđuju blagotvorna svojstva majčinog mlijeka, a posljednje u nizu pokazalo je da dojene bebe dobivaju u prvoj godini života manje na tjelesnoj masi od beba hranjenih dojenačkim formulama te imaju manje izgleda u budućnosti imati problema s pretilošću. S obzirom da je neodgovarajuća prehrana dojenčadi glavna prepreka u održavanju općeg zdravlja, cilj Svjetskog tjedna dojenja je skrenuti pozornost upravo na njegovu važnost. Jer dojenje je zaista prvi izbor za bebe!

Piše: Sanja Dedić