SARAJEVO - Do kraja ove godine u potpunosti bi mogli biti riješeni svi problemi i sporenja između BiH i Hrvatske kada se radi o granici, ali...
U odlučnost službenog Zagreba i Sarajeva da se definitivno zatvore otvorena granična pitanja upleli su se dnevnopolitički interesi i jeftina politizacija s ciljem da se sve razvuče i dvije države uvuku u nove i nepotrebne sukobe.
Izmišljena trgovina teritorijem

Iz Zagreba je priopćeno da će sporazum o granici koji su još 1999. godine potpisali bivši predsjednici BiH i Hrvatske Alija Izetbegović i Franjo Tuđman biti upućen Hrvatskom saboru na ratifikaciju, a premijer Zoran Milanović  je objasnio da njegova Vlada želi da se sporovi što prije riješe u skladu s međunarodnim pravom. I bh. vlasti su na to spremne, što može uputiti na zaključak da prepreka nema. Međutim, iz HDZ-a Hrvatske su priopćili da ne pristaju na ratifikaciju sporazuma iz '99. godine jer bi to značilo odricanje Hrvatske od svog teritorija i trgovinu vlastitom teritorijem. Oni zapravo ne prihvaćaju da vrh poluotoka Kleka i otoci Veliki i Mali Školj pripadnu BiH tvrdeći da su u vlasništvu Hrvatske. U sve su se upetljali i pojedini političari iz Republike Srpske koji sada u središte stavljaju Kostajnicu.
Inače, za 19. rujna u Bruxellesu je zakazan sastanak europskih dužnosnika s predstavnicima BiH i Hrvatske kako bi se utvrdila mogućnost rješavanja otvorenih pitanja između dvije države, pogotovo onih koja se tiču prometa, zdravstva i graničnog režima. Jasno je da se Zagrebu žuri budući da u srpnju iduće godine Hrvatska postaje članica EU-a, a BiH, shrvanoj teškim unutarnjim političkim i ekonomskim problemima, u interesu je riješiti otvorena pitanja i time otvoriti novu stranicu u dobrosusjedskim odnosima. Drugim riječima, objema državama je iznimno stalo da se do tog sastanka precizno o svemu dogovore.
Granica između BiH i Hrvatske duga je 1000 kilometara, a stručnjaci kažu da je od toga sporno svega 5,7 kilometara. Dio se odnosi na Neum, a dio na Kostajnicu. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, kazao je jučer da sporazum između dvije države ne može vrijediti bez suglasnosti RS-a i podvukao:
- Hrvatska s pravom želi riješiti granicu kod Neuma gdje je njezin teritorij podijeljen na dva dijela. Racionalna su oba zahtjeva Hrvatske – Pelješkim mostom spajanje teritorija i rješavanje problema eksteritorijalnim koridorom kroz Neum. Republika Srpska traži da sredinom Une bude uspostavljena granica između Hrvatske i BiH, odnosno RS-a. Cijenimo da ćemo, što se tiče našeg dijela, stvar završiti.

Politička prepucavanja

Prema onome što se tvrdi iz RS-a, Hrvatska drži pod kontrolom 40 hektara zemljišta koje ulazi u središte Bosanske Kostajnice, uključujući i staru tvrđavu, stadion i kanal rijeke Unčice. Marko Čolić, načelnik Kostajnice, pričajući o granici kazao je da se problem vuče još iz vremena austrougarskih vlasti koje su suprotno međunarodnim dogovorima iskopale kanal i razdvojile kostajnički teritorij! Službeno, granica između BiH i Hrvatske u tom dijelu određena je još 1949. I ona ide sredinom rijeke Une onako kako to propisuju međunarodni standardi.
Prema sporazumu iz 1999. godine, a pravljen je na osnovi svih mogućih kriterija uključujući i povijesne, vrh poluotoka Kleka i otoci Veliki i Mali Školj u Malostonskom zaljevu pripadaju BiH. Upravo zbog politizacije sporazum nikada nije ratificiran. Nakon što su državne komisije za granicu završile svoj posao i usuglasile detalje, sve je bilo spremno za njegovo usvajanje u parlamentima dviju zemalja, ali je sklonjen u stranu i iskorišten za politička prepucavanja. Treba reći da su i Neum i vrh poluotoka Kleka i dva neumska otoka oduvijek bili u sastavu BiH koja, uz Švicarsku, ima najstarije granice u Europi.
- Granice između BiH i Hrvatske definirane sporazumom koji su 1999. potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman su pravedne. Ako bi Hrvatska otišla na međunarodnu arbitražu, sigurno bi izgubila spor, često je upozoravano iz Jadranskog instituta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Prema katastarskim dokumentima, oba neumska otoka pripadaju BiH i oba su u privatnom vlasništvu državljana BiH. Veliki Školj zauzima površinu od oko 7000 četvornih metara, a Mali Školj je veličine 70 kvadrata i prema posjedovnim listovima iz neumske općine u vlasništvu je obitelji Putica iz Neuma. Od oca Ivana  naslijedili su ga njegovi sinovi Josip i Tihomir Putica.
Rješavanjem graničnih pitanja odnosi između BiH i Hrvatske bi bili rasterećeni i zasigurno bi ubrzano krenuli uzlaznom putanjom na svakom polju, što je bitno za obje zemlje, posebno našoj jer će od srpnja 2013. granica s Hrvatskom biti i granica Europske unije s Bosnom i Hercegovinom. Ono što zagovara Vlada Hrvatske i s čim se slaže Vijeće ministara nije trgovina teritorijem, nego pravedan sporazum između dvije države – BiH pripadaju vrh poluotoka Kleka i otoci Veliki i Mali Školj, što je oduvijek bilo njezino, a “kostajnička granica” ide rijekom Unom. Ukoliko sadašnja dobra politička volja koja uvažava i povijesne kriterije bude minirana, slijedi međunarodna arbitraža što bi samo dodatno zaoštrilo odnose dviju zemalja.

Piše: M. Osmović