PARIZ - Francuski predsjednik François Hollande još je jedan od vođa zemalja eurozone koji se obvezao učiniti “sve u svojoj moći” za spas eura, nakon prekjučerašnjeg sastanka s talijanskim premijerom Mariom Montijem.
Spašavanje eura

Hollande je izjavio da je posljednjih tjedana ostvaren znatan napredak, no upozorio je da “niti na jedan trenutak ne smijemo skrenuti pažnju s ostvarenja obveze za očuvanje i konsolidiranje eurozone”.
Istovremeno, zamjenik grčkog ministra financija upozorava da je njegova zemlja “na rubu dna”, s gotovo nepostojećim zalihama novca i da neće moći ispoštovati sve svoje obveze bez još jedne financijske injekcije iz EU-a u kolovozu. Uz to, nezaposlenost u eurozoni dostigla je novi rekord od 11,2 posto, odnosno 17,8 milijuna osoba. Niti kućanstva nisu u boljem položaju nego prije, s obzirom da je inflacija ostala na nepromijenjenih 2,4 posto u srpnju, iznad granice od 2 posto koju je postavila Europska središnja banka (ECB).
Hollandeove izjave su stoga samo dio retorike za kojom u zadnje vrijeme posežu europski vođe kako bi podigli optimizam prije ljetnih praznika. Monti je tako izjavio da vidi “svjetlo na kraju tunela” što se tiče rješavanja krize.

Spas Španjolske i Italije

Spekulacije da će ECB poduzeti dramatične korake za spas eurozone već ovaj tjedan sve su brojnije otkad je njezin predsjednik Mario Draghi prošli tjedan najavio da će Banka u tu svrhu učiniti “sve u svojoj moći”. Ekonomisti očekuju da će barem obnoviti program kupnje obveznica kojim bi ublažila vanjski dug Španjolske i Italije ili ponovno preplaviti banke jeftinim izvorima financiranja. Ali nadaju se da će otići i korak dalje i izdati dozvolu za Europski mehanizam za stabilnost (ESM).
Iako Njemačka smatra da za to neće biti potrebe, krizni bi fondovi za spas potonulih gospodarstava bez toga imali na raspolaganju svega 500 milijardi eura za spas Španjolske i Grčke.

Grci si više ne mogu priuštiti izdašne svote mita

Grčki građani, kako se kriza u toj zemlji produbljuje, više si ne mogu priuštiti “plave kuverte” s izdašnim svotama za djelatnike javnog sektora, prenosi Hina.
“Iako kriza nije smanjila broj slučajeva korupcije, znatno je smanjila iznose”, kazao je za Skai TV Leandros Rakintzis, zadužen za slučajeve korupcije u javnom sektoru.
“Činovnici su spustili svoje cijene”, dodao je.
Grčka se godinama bori protiv korupcije koja nagriza napore za reformom ekonomije. Po podacima za 2011., zdravstveni sektor i porezne vlasti na vrhu su popisa korupcije.
“Međutim, više nema novca za ozbiljne prijestupe”, rekao je Rakintzis.

Piše: G. Šimunović, agencije