Ministarstvo civilnih poslova BiH 16. srpnja objavilo je javni natječaj za sufinanciranje projekata u oblasti kulture u Bosni i Hercegovini za 2012. godinu. Natječaj je zatvoren 6. kolovoza, a popraćen je cijelim nizom negativnih reakcija ravnatelja institucija kulture BiH, posebno onih sedam institucija od posebnog značaja za državu BiH (Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka te Biblioteka za slijepe i slabovidne osobe). Kako poručuje vodstvo ovih institucija, apsurdno je dodjeljivati sredstva za projekte kada zaposlenici plaće nisu dobili godinu dana. Iz prosvjeda se na spomenuti natječaj Zemaljski muzej BiH nije ni prijavio.  
Potpuni besmisao

Prvi problem sa spornim natječajem je taj što je od nekadašnjeg natječaja za pomoć sufinanciranju postao natječaj za projekte iz oblasti kulture, što je razlog radi kojeg Zemaljski muzej BiH nije aplicirao za sredstva. Uprava muzeja upozorava da su sredstva potrebna za redovitu djelatnost, a ne za projekte. “U ovom trenutku imamo ogromna sredstva od projekata, a problem je što naši zaposlenici plaće i doprinose nemaju već jedanaest mjeseci. Nismo se javili na natječaj jer nam ništa ne znači da dobijemo još jedan projekt, a da zaposlenici još 24 mjeseca ili 48 budu bez plaća. Cijeli naš daljini opstanak, funkcioniranje i dolazak na posao je postao, blago rečeno, potpuni besmisao. Nama nikada, ni u jednom trenutku, bar zadnjih 15 godina problem nisu bili projekti, istraživanja, izdavačka djelatnost, izložbe, nego su problem bila sredstva za redovitu djelatnost, odnosno za plaće, doprinose i režijske troškove za što nema projekata i donatora koji to može osigurati, niti ova institucija to može komercijalno nadoknaditi, niti to igdje na svijetu komercijalno funkcionira. Ovo mora biti u nekom proračunskom sustavu, a nije nigdje. Nismo ni na nebu ni na zemlji”, rekao je ravnatelj Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić. Uprava muzeja poručuje, ako se problem ne riješi skoro, da će ova institucija u rujnu vjerojatno zatvoriti svoja vrata. Iste zamjerke na natječaj ima i Devleta Filipović, ravnateljica Kinoteke BiH koja se uz sve probleme bori i s dotrajalom zgradom i lošim instalacijama radi kojih je prostor Kinoteke pod stalnom opasnošću od poplava. Filipović upozorava da je prošlogodišnji grant jednostavno nestao. - Za 2010. je bila sasvim drukčija mogućnost za konkuriranje i bio je drukčiji natječaj. Za 2011. godinu jedan grant je progutan što je vjerojatno iskorišteno za neke druge stvari i jasno je da su nam uskratili mogućnost živjeti ovih godinu dana. Za tu smo godinu vjerojatno svi proizveli gubitak kao što je i Kinoteka BiH proizvela gubitak 78.000 maraka. Naša situacija je iz dana u dan kompliciranija”, upozorava Filipović.

Svi nepravedno jednaki

Kako je Filipović još naglasila, Republika Srpska je riješila financiranje svojih institucija kulture iz svog proračuna, a njihove institucije po istom principu kao i sedam institucija kulture od posebnog značaja za BiH mogu sudjelovati na ovom projektu, što će samo biti dodatno poboljšanje njihove razine rada, dok će za druge institucije ovo biti vapaj za bukvalno preživljavanje. “Zašto je Federacija dovela do kraha svojih kulturnih institucija, to ne znam i ne mogu dokučiti”, zaključila je ravnateljica Kinoteke BiH Devleta Filipović i tako upozorila na još jedan problem natječaja koji sedam institucija od posebnog značaja za BiH izjednačava sa svim drugim institucijama u BiH koji imaju predznak kulturni. Na isti su problem upozorili i ostali ravnatelji sedam institucija od posebnog značaja za BiH. “Mene je kao čovjeka, a ne kao ravnatelja pogodila činjenica što je ovaj grant preformuliran. On je od 2007. išao kao grant isključivo namijenjen za sedam najznačajnijih institucija kulture u BiH, a sada je on namijenjen svima. Ovih je sedam institucija dovedeno na razinu nekog “Kola srpskih sestara” iz Vlasenice ili “Udruge slijepih Herceg Bosne” ili nekog kulturno-umjetničkog društva “Slobodan Princip Seljo” iz Sarajeva. Više nigdje nema sedam najznačajnijih institucija nego samo projekt iz kojeg se jasno zna da nema financiranja redovite djelatnosti”, upozorio je ravnatelj Biblioteke za slijepe i slabovidne osobe Sakib Pleh.

Pravni status

Problemi koje ovih sedam institucija kulture ima proizlaze iz njihovog još uvijek neriješenog pravnog statusa. Kada će se krenuti u rješavanje ovog pitanja, još uvijek je nesigurno. “Očekivali smo da ćemo kao i do sada biti financirani za redovitu  djelatnost, međutim, sada više nemamo ni kome ni predati ni aplicirati za program rada jer nitko nije ni raspisao javni natječaj za to. Neriješen pravni status za sobom stvarno povlači sve ostalo. Ako dobijemo sredstva, nastojat ćemo bar nešto uraditi, ali ne znam hoćemo li uspjeti jer muzejska zgrada ima toliko oštećenja, nema grijanja, a zbirke i građa su nezaštićene toliko da strahujemo od jeseni i zime. Ovo je natječaj za institucije kulture, što znači da se sedam institucija kulture od značaja za državu našlo u istom kao i ostale kulturne institucije u BiH. Ja ne govorim da one nisu značajne, ali svedeni smo na to da se plašim da ne izgubimo institucionalnost”, upozorava ravnateljica Historijskog muzeja BiH Muniba Kaljanac.

Piše: Ana Topić