SARAJEVO – Europska unija ne može pregovarati s Bosnom i Hercegovinom i u isto vrijeme posredovati između različitih strana zbog neslaganja, odnosno posao Europske unije nije miriti dva entiteta, županije unutar Federacije BiH i Distrikt Brčko. EU je zaključio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s BiH, a ne s entitetima te tako analizira i u budućnosti će analizirati napredak cijele BiH, ističe naš sugovornik iz Izaslanstva EU-a u BiH.
-Reforme se moraju provoditi na sinkronizirani način, stav je Europske komisije koji se ne sviđa, prije svega, vlastima u Republici Srpskoj, koje smatraju kako se tom entitetu žele oduzeti nadležnosti, ali i vlastima u FBiH i njezinim županijama koje imaju sličan stav s RS-om u nekim pitanjima. -EU ponavlja svoju obvezanost k teritorijalnom integritetu BiH kao suverene i jedinstvene zemlje. Nije moguće da bilo koji entitet ima svoj vlastiti, paralelni put prema EU-u ili odvojenu koordinaciju s EU-om. Kao što se dobro zna, integracija BiH u EU je jedan proces za jednu zemlju koja govori jednim glasom, upozorio je i Renzo Daviddi, otpravnik poslova Delegacije EU u BiH. On je izjave rukovodstva RS-a, u kojima se čak preispituje interes za europsku budućnost BiH ocijenio “izuzetno uznemiravajućim i razočaravajućim, jer je isto to rukovodstvo preuzelo jasne obveze i vremenske rokove prije manje od dva mjeseca, u sklopu Mape puta koja je usuglašena u Bruxellesu u nazočnosti najviših dužnosnika EU-a.

Dogovor iz Bruxellesa

Izvješće Europske komisije o napretku BiH, koje je u pripremi i koje će se objaviti najesen, točno će detektirati ono što je BiH u cijelosti napravila, a ne što je napravila Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije BiH, njezini entiteti ili Brčko Distrikt. Ocjena će, navodi naš sugovornik, biti gora nego prošle godine kada je ustanovljen nikakav napredak pa čak i nazadak u određenim procesima. Poseban fokus će se, pored neprovođenja odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”, staviti upravo na rješavanje pitanja ovog mehanizma.
Čelnici sedam najvećih političkih stranaka dogovorili su se u Bruxellesu da će mehanizam koordinacije o pitanjima EU-a, prije svega, transponiranja europskog zakonodavstva u bh. zakonodavstvo, definirati do kraja ovog mjeseca, a do 31. listopada iz Sarajeva u Bruxelles trebali bi se uputiti odgovori na liste pitanja o životnoj sredini i javnim nabavama, koje su u lipnju europski dužnosnici uručili predstavnicima BiH.
Ministrica RS-a za ekonomske odnose i regionalnu suradnju Željka Cvijanović ponovila je jučer da je ministarstvo na čijem je čelu već sačinilo prijedlog mehanizma koordinacije institucija u BiH koji bi trebalo primjenjivati u provođenju reformi u procesu europskih integracija. U RS-u smatraju kako je 70 posto posla u rukama entiteta, no s time se ne slažu u Federaciji BiH i smatraju kako se taj mehanizam treba uspostaviti na razini BiH. Ako pogledamo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i činjenicu da Bruxelles razgovara s državnom razinom s kojom je potpisan taj sporazum, vidimo kako i iz EU-a stoje dijelom uz mišljenje koje dolazi iz FBiH. U Vijeću ministara BiH, pak, kažu da je Direkcija za europske integracije BiH, također, sačinila prijedlog mehanizma koordinacije, ali da on, nakon davanja mišljenja svih razina vlasti, nikad nije konačno usuglašen.

Bespredmetna rasprava

Iz Europske komisije ističu kako nepostojanje Programa za integraciju dodatno komplicira stvari, a u nedostatku bilo kakve ozbiljne analize u BiH, koja je trebala biti urađena u okviru pripreme Nacionalnog programa za integraciju ili Programa usvajanja europskog zakonodavstva (NPI/NPAA), neodgovorno i “bespredmetno je raspravljati o tezi da je 70 posto tog europskog zakonodavstva u nadležnosti entiteta”.
Iz Izaslanstva EU-a i Specijalnog predstavnika EU-a u BiH jasno su poručili kako takvi mehanizmi koordinacije, kao i odgovarajući prateći program za usvajanje europskog zakonodavstva, “moraju biti podržani od politike, a sve to kako bi BiH mogla govoriti ‘jednim glasom’”. Stav Europske unije je jasan – ona želi “izbjeći udvostručavanje cjelokupnog, opsežnog posla”, a bila bi to i velika pomoć korištenju administrativnih i zakonodavnih resursa.

Piše: Predrag Zvijerac