BANJA LUKA – Predstavnici najjačih političkih stranaka iz RS-a jednoglasni su i kategorični u ocjenama kako granica s Hrvatskom kod Kostajnice mora ići sredinom rijeke Une, jer bi sve ostalo bilo kršenje zakonskih propisa. Zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a smatraju kako se ponovno aktualiziranje graničnih sporova na sjeveru jedino može riješiti na navedeni način. Isto tako, jasno poručuju kako nitko iz RS-a ne nameće Federaciji kuda će granica s Hrvatskom ići kod Neuma, tako da ni oni ne mogu nametati rješenja RS-u.
Granica sredinom rijeke

Željko Mirjanić, šef Kluba zastupnika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-, smatra kako je potrebno utvrditi točnu granicu između BiH i Hrvatske, koja bi u ovom slučaju išla sredinom rijeke Une.
- To je potrebno zbog međusobnih odnosa, europskog puta BiH i skorog ulaska Hrvatske u EU. Granicom koja bi išla sredinom rijeke Une zaštitili bi se interesi dviju zemalja, a osobito stanovništva koje živi u pograničnom dijelu, rekao je Mirjanić. Sličnog razmišljanja je i Nenad Stevandić, zastupnik SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a, koji kaže da po svim međunarodnim kriterijima granica kod Kostajnice ide sredinom rijeke Une. Zoran Đerić, šef Kluba zastupnika PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a, navodi kako bi pomicanjima granice kod Kostajnice bio prekršen Daytonski mirovni sporazum.
- Međunarodna praksa je da granice uvijek idu sredinom rijeka, pa se tako mora uraditi i u ovom slučaju. Nijedno drugo rješenje RS ne smije prihvatiti, rekao je Đerić. Stručnjaci za pitanja granica iz ovog entiteta također upozoravaju kako se mora biti vrlo oprezan prilikom rješavanja ovog problema kako RS ne bi ostao bez dijela teritorija koji joj pripada.

Ratifikacija sporazuma

Podsjetimo, posljednjih mjeseci ponovno se aktualizirao sporazum o granicama, koji su još 1999. godine potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman. Međutim, parlamenti dviju zemalja nikada nisu ratificirali taj sporazum, a s obzirom kako Hrvatska namjerava nastaviti izgradnju Pelješkog mosta, našoj zemlji nudi ratifikaciju sporazuma. U cijeloj duljini crte razgraničenja između BiH i Hrvatske (koja iznosi 1001 kilometar) sporne su točke teritorije kod Neuma, odnosno vrh Kleka i otočići Mali i Veliki Školj te Kostajnica. S obzirom kako se sporazumom iz 1999. definira kako vrh Kleka te Mali i Veliki Školj pripadaju našoj zemlji, velika prašina digla se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja se ne želi odreći tog dijela teritorija. S obzirom kako niti RS ne želi pomicanje granice na Uni, jasno je kako će se o ovoj problematici voditi dugi i mukotrpni pregovori, kako u našoj zemlji, tako i sa susjednom Hrvatskom.

Piše: D. Bradvica