Knjiga Grge Mikulića “Priče i legende iz Hercegovine”, uz zvuke gusli guslara Željka Šimića, predstavljena je u četvrtka navečer u HD-u Kosača u Mostaru, a o knjizi su, uz autora, govorili književnici Marina Kljajo Radić, Miljenko Stojić i Željko Ivanković. Ulomke iz knjige čitala je voditeljica Misijana Brkić-Milinković. Koja je teorijska razlika između legendi i priča, govorio je Željko Ivanković. Priče u sebi nose faktografsku istinitost, a legende, uz povijesnu, historiografsku dimenziju i fantastičnost, svijet koji je izmaštao narodni pripovjedač. I priče, a osobito legende, govore o nekom boljem, ljepšem, herojskijem, humanijem, duhovnijem i nastaju u teškim vremenima u kojima se ima potreba čuvati nacionalna, vjerska, kulturološka, antropološka posebnost zajednice. One u sebi nose poruku o mogućnosti i potrebi vjere, morala, temeljnih vrijednosti dobra i istine, ljubavi. No, u svim slučajevima priča živi poradi priče.

Sudbina naroda

“Ova knjiga nosi lokalno određenje 'Hercegovine', ali ona nosi i univerzalnu potku: Troja, Teuta (u motivima), i u poruci! I kad nije pisana s literarnim ambicijama, jer nosi snažnu dokumentarističku nit, ona funkcionira književno-popularno i informativno. U ovoj knjizi nalazimo priče iz tzv. velike povijesti (političke), male povijesti (životu običnog čovjeka), priče o događajima, heroinama (Diva Grabovčeva, Jedinica), junacima (Mijat Tomić, Andrijica Šimić), fenomenima (Božja ćuprija, Katedrala), općim toponimima (Svatovsko groblje, Djevojačko groblje), specifičnim toponimima (Pavlova jela), a priče pričaju sudbinu naroda ovog kraja kroz povijest na primjerima koji se pričaju bez želje da se literariziraju ili učine legendom, što ne znači da s vremenom to neće postati (Duhanari, Emina, Braca Lozo, Sestre Čuljak). Sve ove priče unutar knjige su put i način identitarnog samoosvješćivanja ovih prostora, budući da priče i legende, pa i ova knjiga jest, prije svega, put duha kroz prostor i vrijeme”, kazao je Ivanković, a ovdje je vrijeme oko 3 tisućljeća, a prostor Hercegovina. Autor Grgo Mikulić još u gimnaziji je istraživao stare legende i priče koje su usmenom predajom prenošene. Međutim, papire sa svojim zabilješkama je izgubio, a tek prije više od godinu dana došao je na ideju da ponovo krene u istraživanja. To nije bilo lako. Materijal za knjigu je prikupljao oko godinu i pol dana, često je morao obilaziti sama mjesta događaja, ali, kaže, često je na terenu i to mu nije bilo teško. Tako se na kraju svake priče nalazi i fotografija mjesta za koje je priča vezana.

Prošlost i sadašnjost

Nije bilo lako ni napisati ove priče - za jednu, kao što je “Hercegovački ustanak” koja ima 15-ak stranica, morao je pročitati više od 1000 stranica građe.
“Ova knjiga je priča o nama, o našoj prošlosti i našem načinu života, o Hercegovini u prošlosti, o povijesnim događajima koji su obilježili Hercegovinu nekad, ali i ovu današnju kakva jest. U knjizi sam pokušao napraviti vezu između nekadašnje i sadašnje Hercegovine, i u nemalom broju priča ta veza je postojala”, kazao je Mikulić.

Katedrala je pećina

U svom istraživanju narodnih legendi i priča, kaže Mikulić, nailazio je i na začuđujuće podatke. Npr. u tomislavgradskom području katedrala je pećina. Nalazi se na Duvanjskom polju u selu Bukovici, a riječ je o pećini iz koje izvore voda. Tu se za vrijeme turskog carstva, kad je bilo zabranjeno održavanje misa, održavala misa i zato su je nazvali katedrala. Kad se ide putem, kaže Mikulić, pećina je nevidljiva skoro dok se ne dođe do samog tog mjesta, pa se tu stoga misa održavala bez straha. U knjizi su i priče i legende o Katarini Kosači, Hercegu Stjepanu, Ljubuši, neretvanskim gusarima. One su i priče i legende jer pričaju povijesna zbivanja, ali unose u njih i legendarni sloj...

Uskoro nova knjiga

Mikulić već piše i novu knjigu. Kad je počeo pisati prvu knjigu o pričama i legendama Hercegovine, razmišljao je hoće li i kako će uspjeti prikupiti i istražiti golemu građu narodnih predaja hercegovačkih legendi. No, kaže, kad je počeo, bilo je to poput mravinjaka ispod površine. Već sad ima 30-40 novih naslova koje lagano istražuje i iz kojih je već napisao pet priča za novu knjigu. Ova je knjiga ustvari tek početak ciklusa o hercegovačkim pričama i legendama.

Piše: A. Copf