Bez sankcija za nepoštovanje revizorskih preporuka

Kao prvu od tri planirane analize posvećene reviziji u BiH, Centri civilnih inicijativa (CCI) jučer su predstavili analizu „Javna revizija u FBiH u periodu 2015.-2018“, u kojoj se navodi da je u promatranom razdoblju Ured za reviziju sačinio 287 izvješća o reviziji. Broj različitih revidiranih subjekata je iznosio 209, od oko 2000 subjekata u FBiH koje su nadležnosti Ureda za reviziju institucija u FBiH. Među 287 revizorskih izvješća tek 12% njih (36) je pozitivnih, dok su ostali s negativnim mišljenjem, njih 24% (68). Mišljenje s rezervom dobilo ih je 64% (183), što znači da gotovo 90% revidiranih subjekata nije u potpunosti primjenjivalo zakonske propise, što je poražavajuće.

Tek oko 3% (manje od 600 milijuna KM) od ukupnog proračuna revidiranih institucija, kroz promatrani period, odnosi se na institucije koje su dobile pozitivnu revizorsku ocjenu. Čak 19.4 milijarde KM u te četiri godine, zbir je godišnjih proračuna institucija čije financijsko poslovanje, u manjoj ili većoj mjeri, nije zadovoljilo revizorske kriterije. Dakle, ukupni proračun institucija s pozitivnom ocjenom na financijsko poslovanje je čak 33 puta manji, podaci su iz analize CCI-ja iz kojeg ukazuju da je problem utoliko veći uzme li se u obzir činjenica da veliki broj institucija ostaje nerevidiran uslijed nedovoljnog kapaciteta Ureda za reviziju FBiH. Naime, Ured je u razdoblju 2015.-2018, revidirao tek cca 10% od ukupnog broja institucija koje su u nadležnosti Ureda za reviziju, što ukazuje da je postotak revidiranih institucija nedovoljan dok veliki broj njih godinama ostaje bez revizijskog nadzora.

Nepostupanje sukladno zakonima

Revizorski izvještaji ukazuju na ogroman broj nepostupanja sukladno zakonima i drugim propisima. U promatranom razdoblju, 150 različitih zakona prekršeno je 1504 puta a najčešće nepravilnosti na koje Ured za reviziju ukazuje kroz izvještaje o financijskoj reviziji odnose se na nedostatke i greške u procesu javnih nabavki, neprimjenjivanje zakona o proračunima, zakona o izvršenju proračuna te netransparento zapošljavanje (bez javnog natječaja, ugovori o djelu…).

Nezadovoljavajuća realizacija revizorskih preporuka

Realizacija revizorskih preporuka je nezadovoljavajuća budući se ukupna realizacija, po godinama, kreće između 10 i 23%. Nemogućnost kontinuiranog praćenja realizacije preporuka, ukazuju iz ove nevaldine organizacije, za posljedicu ima nemogućnost pozivanja na odgovornost rukovoditelja institucija, u kojima revizijom uočene nepravilnosti u radu nisu otklonjene. Iako po zakonu parlament može, temeljem nalaza i preporuka danih u revizorskim izvješćima, izreći sankcije u vidu smanjenja proračuna institucija te druge korektivne mjere, njih se ne izriče te je upitno zašto te je li je taj vid sankcija uopće primjeren, dodaju iz CCI-ja.

Nadalje se ukazuje da ni suradnja s tužiteljstvima nije institucionalizirana, tj. precizno definirana, te ona ne rezultira očekivanim reagiranjem tužiteljstava na revizorske nalaze i mišljenja, zbog čega je nužno izgraditi funkcionalan model suradnje između revizije i tužiteljstva kao i kapacitete kako bi se proces revizije unaprijediko, a samim time i sankcioniralo oni koji ne poštuju zakone i propise.

Ozbiljan problem predstavlja i vakuum u radu Zajedničkog parlamentarnog povjerenstva odgovorne za reviziju, koji se pojavljuje u izbornim godinama i čija duljina ponekad potpuno obesmišljava rad Ureda za reviziju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!