Bez snažnih i funkcionalnih medija nema ni snažne i funkcionalne države

SARAJEVO – Sloboda izražavanja i sloboda medija temelji su demokracije bez kojih se uopće ne može ni govoriti o funkcionalnom, demokratskom društvu, konstatacija je sudionika tematske sjednice “Sloboda izražavanja i sloboda medija“, koju je u petak organizirala Zajednička komisija za ljudska prava Parlamenta BiH u suradnji s Misijom OESS-a u BiH.

Zamjenik predsjedatelja Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Halid Genjac ukazao je tim povodom na postojanje stalne potrebe za unaprjeđenjem izražavanja i slobode medija, jačanjem tijela koja će regulirati tu oblast te za unaprjeđenjem zakonskih okvira.

Sloboda medija

“Postoji potreba da BiH, koja je na putu ka EU, osigura jedno od ključnih načela i temelja demokratskog i civiliziranog društva, a to je sloboda izražavanja, sloboda medija i pravo na slobodu mišljenja“, naveo je on ukazavši i na potrebu afirmiranja stručnog, profesionalnog i društveno odgovornog novinarstva te sprječavanja prenošenje neprovjerenih informacija i nepotvrđenih činjenica.

Prema ocjeni šefa Misije OESS-a u BiH Brucea Bertona, u oblasti slobode medija i slobode izražavanja u BiH postoje brojni izazovi, kao što su prijetnje novinarima, promidžba i lažne vijesti te nedostatak zakona koji regulira transparentnost vlasništva nad medijima. Njegov je stav i da osobna sigurnost novinara i dalje predstavlja glavni problem u kontekstu medijske slobode u BiH, ali i širom država članica OESS-a. Istaknuvši da sloboda medija, govora i izražavanja predstavljaju sastavni dio svakog funkcionalnog demokratskog društva, zbog čega ih treba štititi, Berton je ukazao i na potrebu da, kao i u svakoj demokratskoj državi, vlasti  omoguće novinarima da slobodno rade, bez zastrašivanja i vršenja utjecaja na njih.

Šef Misije OESS-a u BiH najavio je i da će Misija, zajedno s medijskim profesionalcima te svim ostalim ključnim institucijama u BiH, nastaviti raditi na unaprjeđenju sloboda medija, govora i izražavanja, a što će doprinijeti većoj stabilnosti i sigurnosti u BiH.

“Snažne i funkcionalne države nema bez snažnih i funkcionalnih medija“, zaključio je Berton.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac je slobodu izražavanja te stanje medija u BiH općenito ocijenila nezadovoljavajućim zbog čega je, kako je napomenula, i urađen izvještaj koji je osnov rasprave na tematskoj sjednici.

Spremnost vlasti

Dokument je, dodala je  ministrica, dokaz spremnosti izvršne vlasti da, zajedno sa zakonodavnom, stvori bolje uvjete i ambijent u kojem će sloboda govora i medijske slobode u BiH biti unaprijeđene. Borovac je osobito istaknula da su u izradi izvještaja izravno bili uključeni oni kojih se on i tiče, tj. predstavnici medija. Prema njenim riječima, izvještaj je pokazao da u javnom prostoru BiH nedostaje kultura komuniciranja i tolerancije te je stoga potrebno više sposobnosti za dijalog i razumijevanje kako bi se borilo protiv govora mržnje, a koji je, uz isključivost i netolerancijom, postao glavna odlika bh. javnog prostora. Ministrica  za ljudska prava i izbjeglice BiH upozorila je i da su u BiH prisutni te neadekvatno kažnjivi napadi, odnosno nasilje i zastrašivanje novinara, zbog čega nužnim drži posebno kazneno definirati djelo napada na novinare.

Ukazavši na potrebu pravljenja razlike između slobode govora i govora mržnje, ministar prometa i veza BiH Ismir Jusko kazao je da je u siječnju dao nalog za rad na izradi nacrta zakona o sprječavanju govora mržnje na internetu te je pozvao sve stručnjake koji mogu dati svoj doprinos da to i urade.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!