BiH će “uvoziti” radnu snagu: I mi smo nekome Zapad…

Unatoč 400.000 nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, koliko ih je bilo u lipnju na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, poslodavci upozoravaju na alarmantno stanje nedostatka kvalitetnih radnika, toliko da će se u BiH uskoro morati ‘uvoziti’ radna snaga.

mn: Treba se pripremiti

– Očekujemo da će se u sljedeće dvije godine stvari toliko pogoršati da ćemo imati ‘elementarnu nepogodu’. Mi smo zato već obavili prve razgovore u Agenciji za zapošljavanje BiH jer će se morati pristupiti ‘uvozu’ radne snage”, ističe Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH, u razgovoru za Al Jazzeru.

Pandurević dodaje da postoje dva načina da se ovo riješi, a to je da se pronađu zemlje koje imaju kvalificiranu radnu snagu iz kojih bi ljudi dolazili u BiH da rade i druga je da se povećaju kvote za određena zanimanja za uvoz radne snage.

– Također bi se vjerojatno trebalo pristupiti i izmjeni zakonske regulative, u prvom redu zakona o zapošljavanju stranaca, on bi se još morao liberalizrati, u smislu pojednostavljivanja procedure zapošljavanja stranaca. Zakon nije loš, ali stvari se moraju mijenjati u skladu s društvenim dešavanjima. Mi moramo da se i kulturološki i sociološki pripremamo da će ovdje dolaziti i početi raditi neki ljudi koji nisu iz ovih krajeva, jer i mi smo ipak nekome Zapad – kaže Pandurević.

Podatci istraživanje Instituta za razvoj mladih Kult, pokazuju da je od završetka rata do sada BiH napustilo 150.000 mladih ljudi, a najviše se radi o visokokvalificiranoj radnoj snazi. Prema njihovim istraživanjima, pored općeg stanja, financijska situacija je jedan od glavnih razloga zbog kojeg BiH ostaje bez radnika.

mn: Više nije bitna ni plaća da ostanu

Međutim, Pandurević kaže da iako se radi o jako važnom pitanju za radnike, visina plaće nije više primarno pitanje zbog kojeg ne postoji dovoljan broj kvalitetne radne snage. 

– To je stanje besperspektivnosti i život kojim se živi u našoj državi s trendom pogoršanja. Sigurno je da su i primanja i životni standrad tu jako bitni. Ukoliko pratite makorekonomske pokazatelje, vidjet ćete da je prosječna plaća stigla do 940 KM (470 eura). U zadnje dvije godine, ona raste gotovo isključivo na osnovu porasta plaća u privatnom sektoru. Pripremili smo i čitav niz zakona kojim tražimo rasterećenje privrede – kazao je Pandurvić.

Programeri, komercijalisti, konobari, kuhari, građevinski radnici, vozači, mašinski inžinjeri, mehaničari, autoelektričari, anesteziolozi, kardiolozi, pedijatri samo su neki od kadrova su koji nedostaju u svim zemljama regije. 

mn: Vani se cijeni znanje

Stanje dodatno komplicira činjenica da u skoro svim ovim sektorima radna snaga stari, a da kod mladih nema interesovanja za ta zanimanja ili odlaze da rade u inostranstvo.

Iako visokoobrazovani mladi ljudi relativno brzo mogu da dođu do posla, oni odlaze u druge zemlje zbog boljih mogućnosti kao što je napredovanje na poslu, jer je na cijeni znanje, a ne politička orijentiranost. 

Poslodavci u regiji se nadaju da će usklađivanjem obrazovanja sa potrebama tržišta, cjeloživotnim učenjem i ‘uvozom’ strane radne snage donekle riješiti problem s kojima se suočavaju u potrazi za radnicima. Međutim, odlazak ljudi je mnogo širi problem s kojim se moraju suočiti i vlasti i cijelo društvo. 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!