BUŠKO JEZERO: Kakve “igrice igraju” federalne vlasti?

I dok se dugo prezentiralo kako Hrvatska ne želi riješiti ovo pitanje, te “koči” čitav proces, posljednje informacije pokazuju kako je hrvatski premijer Andrej Plenković poodavno spreman prihvatiti svako rješenje koje BiH donese, ali federalne vlasti na čelu s premijerom Fadilom Novalićem još uvijek o tomu šute

SARAJEVO – Problematika Buškog jezera, odnosno korištenje vodnih kapaciteta najveće umjetne hidroakumulacije u Europi, vuče se više od dva desetljeća, a čini se kako ulazimo u sferu “vjerovali ili ne” s obzirom kako je Republika Hrvatska spremna na rješenje, ali vlasti u BiH šute.

Naime, već godinama se u javnosti raspravlja o činjenici kako Hrvatska koristi vodu iz Buškog jezera za hidroelektrane koje godišnje proizvode električne energije vrijedne i preko 90 milijuna eura, a općinama Tomislavgrad i Livno na godišnjoj razini uplaćuje simboličnih 1,2 milijuna maraka naknada. I dok se dugo prezentiralo kako Hrvatska ne želi riješiti ovo pitanje, te “koči” čitav proces, posljednje informacije iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokazuju kako je hrvatski premijer Andrej Plenković poodavno spreman prihvatiti svako rješenje koje BiH donese, ali federalne vlasti na čelu s premijerom Fadilom Novalićem još uvijek o tomu šute.

Hrvatska spremna na rješenje

Maja Gasal-Vražalica, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, tražila je od Vijeća ministara BiH da joj dostavi informaciju je li na sastanku organa vlasti BiH s Vladom Hrvatske bilo govora o Buškom jezeru. U odgovoru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naveli su da je u posljednje vrijeme bilo više inicijativa za redefiniranje odnosa s Hrvatskom vezano za naknadu za korištenje prirodnog dobra hidroakumulacije Buškog jezera.

Pojašnjavaju kako se u mjestu Ruda, općina Otoka, još 1972. izgrađena hidroelektrana Orlovac instalirane snage 237 MW koja za svoj rad koristi vodu iz Buškog jezera. Jezero se pak puni vodama iz Livanjskog i Tomislavgradskog polja i to: Sturbe, Žabljaka, Bistrice, Ričine i vodotoka Buškog blata, a maksimalna količina vode iznosi 800 milijuna kubnih metara, od čega je 80 posto s područja općine Livno. Nadalje, u odgovoru se ističe kako je na zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade RH 7. srpnja 2017. razgovarano i o ovom pitanju. Tom prilikom hrvatski premijer Andrej Plenković, nakon što ga je ministar Mirko Šarović upoznao o ovom pitanju, iznio je stav da je za Hrvatsku, s obzirom na to kako je hidroakumulacija na teritoriji BiH, prihvatljivo svako zakonsko rješenje BiH koje uređuje i regulira ovu oblast, utvrđuje visinu naknade za korištenje vode iz Buškog jezera i raspodjelu sredstava različitim razinama vlasti od ove naknade te da će Hrvatska i hidroelektrana Orlovac poštovati i prilagoditi se i eventualnim izmjenama regulative koju uradi BiH.

– Premijer Plenković je na zajedničkoj sjednici iznio stav hrvatske strane da se pitanje korištenja vodnog resursa jezera Buško blato ne treba uređivati međudržavnim sporazumom, već je to pitanje važećeg zakonodavstva nadležnih organa u BiH. O navedenom smo pismenim putem informirali premijera FBiH Fadila Novalića radi daljnjeg nadležnog postupanja Vlade FBiH, stoji u odgovoru na zastupničko pitanje.

Zbog čega se šuti?

Nakon svega navedenog uistinu se postavlja pitanje što je pozadina priče u BiH i zbog čega se ovo pitanje već mjesecima “gura po tepih”. Je li uistinu nekome u interesu da se stvari ne stjeraju na čistac pa se i s ovim pitanje konstantno upuštati u svađe ili prepirke? Komu nije u interesu da sa susjednom i ne samo prijateljskom, nego najprijateljskijom zemljom u Europi imamo “čiste račune”, a naše općine ili veće razine vlasti više novca? I bošnjački član Predsjedništva BiH i prvi čovjek SDA Bakir Izetbegović posljednjih mjeseci, u vrijeme poprilično zategnutih odnosa sa Hrvatskom, uporno je isticao važnost rješavanja pitanja korištenja hidropotencijala Buškog jezera, a vlada na čijem je čelu kadar SDA i najveći broj ministara iz SDA o ovome mjesecima šuti. S obzirom kako se već poodavno nalazimo u preuranjenoj predizbornoj kampanji očekivati je nažalost da se i ovo pitanje dodatno politizira, a ne da se iskoristi pružena ruka Hrvatske i ovaj dugogodišnji spor napokon stavi ad acta.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!