CCI: Divlje deponije ugrožavaju ljude

Divlje deponije otpada zagađuju tlo i vodu i opasne su po zdravlje jer na nekim, analiziranim lokalitetima, sadrže otrovne elemente, fekalije i opasne bakterije.

Na to je danas upozorila nevladina asocijacija Centri civilnih inicijativa (CCI) koja uz podršku Federalnog fonda za zaštitu okoliša, od oktobra prošle godine provodi u Federaciji BiH široku kampanju „Mapiranje nelegalnih deponija – doprinos remedijaciji tla“.

Porazne rezultate dosadašnje analize, izvršene na četiri lokacije divljih deponija u srednjoj Bosni, CCI je predstavio danas na pres-konferenciji u Sarajevu.

Rezultati s ta četiri mjesta su jasno pokazali da neke od deponija zagađuju tlo veoma otrovnim teškim metalom kadmijumom, kao i olovom, ali i vodotokove ako ih ima u blizini, od kojih se na nekima napaja stoka domicilnog stanovništva.

Na deponijama na lokalitetima „Dolovi“ i „Cipalo“ u općini Kakanj, Malkin most na području Zenice i „Paljike-Hum“ u općini Vitez, analize tla i površinskih voda su pokazale da toksičnih elemenata – kadmija i olova, ima više od dozvoljenih granica, tako da se tlo svrstava u kategoriju zagađenog zemljišta.

– Rezultati mikrobiološke analize površinskih voda s tih lokaliteta su pokazali prisustvo opasnih bakterija i fekalija, što upućuje na zaključak da su površinske vode kontaminirane fekalijama. Budući da u okruženju nisu evidentirani drugi izvori zagađenja, zaključak je da su divlje deponije direktni izvori onečišćenja vode  – rečeno je na pres-konferenciji.

CCI nastavlja kampanju te apeluje nadležnim institucijama da preduzmu odgovarajuće mjere, donesu finansijske i planske dokumente, s ciljem uklanjanja divljih deponija i sanacije područja na kojima se nalaze – remedijacije tla i sprečavanja ponovnog nastanka odlagališta.

Po riječima projekt koordinatora CCI-ja Dževada Glinca, istinsko rješenje je u fitosanitarnoj remedijaciji tla, a to je postupak koji prvo podrazumijeva uklanjanje slojeva deponije, a potom zasađivanje na istim lokacijama biljaka – koprive, suncokreta, lucerke i drugih,  koje značajno crpe kadmij iz tla i provode ga u listove. Urod zasađenih kultura potom treba spaliti pa ponovno zasaditi nove. Postupak treba ponavljati više puta sve dok se prisustvo teških metala u zagađenom tlu ne svede na minimum.

Projekt menadžer CCI-ja Zoran Adžaip rekao je da divlje deponije najčešće sadrže takozvani kombinovani otpad  – iz domaćinstava i građevinski, a dosta manje smeće animalnog porijekla.

U kampanji je CCI angažirao stručnjake Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF), a odabir lokacija za analizu izvršio uz pomoć lokalnih zajednica jer je, provodeći ovu kampanju od oktobra prošle godine, uputio odgovarajuće dopise svim općinama u FBiH, odnosno načelnicima.

Odgovorilo je više od 60 posto jedinica lokalne samouprave, a u lociranju deponija su učestvovali i građani pozivima na telefonski broj  tzv. „Zelenog alarma“: 080 05 05 06, koji je CCI objelodanio ranije. 

I danas je apelirao da građani i dalje prijavljuju na taj broj mjesta divljih odlagališta smeća koja su potencijalna opasnost po zdravlje i okoliš.

Analize uzorka tla s navedene četiri lokacije provedene su u certificiranoj laboratoriji u Travniku, a uzoraka vode na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Na osnovu dosadašnjih podataka iz 48 jedinica lokalne samouprave i zaprimljenih prijava građana, od početka oktobra protekle godine je evidentirano više od 1.300 lokaliteta divljih deponija širom Federacije BiH, na kojima je bačeno  oko 4.715.780 kubnih metara otpada.

Od evidentiranih, aktivno je 84 posto deponiija, tri posto neaktivno, pet posto sanirano,  dok preostalih osam posto nisu kategorisane.

Najčešći sdržaj je miješani otpad, kućni i građevinski, odložen u vrtače ili drugi ambijent u prirodi, u blizini saobraćajnica i vodotokova.

Glasnogovornica CCI-ja Ana Lučić je na pres-konferenciji skrenula pažnju da su nedavne poplave u Bosni i Hercegovini  ukazale ponovno na hroničan problem neodgovornog odnosa prema prirodi.

– Tlo i voda su kontaminirani smećem koje su bujice donijele iz prirode te je ozbiljno ugroženo zdravlje ljudi na tim područjima. Stanje u ovoj oblasti je alarmantno i zahtijeva što hitnije sistemsko rjašavanje problema nekontrolisanog odlaganja otpada u Federaciji BiH – zaključila je Lučić. 

error: Content is protected !!