Čović: Imat ćemo negativan stav za Vijeće ministara i Zvizdića

Nepostojanje parlamentarne većine najozbiljniji je problem u Bosni i Hercegovini, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović prije polaska u zvaničnu posjetu Sjedinjenim Američkim državama.

Prema njegovim riječima, zaključak Zastupničkog doma kojim se predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić zadužuje da do naredne sjednice Doma prikupi potpise o svom legitimitetu puno govori.

-To je najozbiljniji problem kojeg imamo. Dugo govorimo da ne postoji parlamentarna većina. Sam zaključak da neko prikuplja potpise za svoju legitimnost u djelovanju dovoljno govori. Bolje da se suzdržim od komentara jer ne bih bilo dobro da pričam dalje o tome. Izvjesno je da predsjedatelj Vijeća ministara nema većinu i to je danas razgovijetno svima i zato mu je nabačen posao da radi koji nije u stanju završiti, mišljenja je Čović.

Ono što se jedino zna, kaže, jeste da će  zakonodavna vlast ostati da funkcionira, a da postoji mogućnost da predsjedavajući Vijeća ministara i Vijeće ministara nema podršku. Čović je siguran da do općih izbora u BiH naredne godine ne bi, ukoliko dođe do smjena, mogli dobiti novi saziv VM,a što bi dovelo do još većih komplikacija u zemlji.

– U listopadu ili studenom, ako to dođe na dnevni red, imat ćemo vrlo jasan stav koji će biti negativan kada je u pitanju Vijeće ministara i predsjedavajući Zvizdić, zaključio je Čović.

Dobri odnosi

Čović je kao i uvijek govorio o važnosti europskog puta, no naglasio je kako su dobri odnosi sa susjedima, prvenstveno Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom prioritet BiH, prije europskog puta i MAP-a. Čović je naglasio kako se prvo treba riješiti pitanje granice sa susjedima.

Rekao je kako je u tišini skoro dogovoreno razgraničenje sa Srbijom prilikom nedavne posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Sarajevu. Taj proces trebao bi se završiti do kraja godine, a Čović kaže kako se na isti način treba razgovarati i sa Hrvatskom.

Čović je poručio i da je upitnik za kandidatski status u EU bio test za BiH.

-Sa upitnikom bismo se lako iznijeli da smo ispunili druge aktivnosti koje smo preuzeli u prethodnih godinu dana, ali nismo. Ostalo je otvoreno jako mnogo pitanja, rekao je Čović. Kazao je kako je prije posjete SAD-u razgovarao sa

šefom Delegacije EU u BiH Lars-Gunarom Wigemarkom i američkom veleposlanicom u Sarajevu Mauren Cormack.

Aktivacija MAP-a

– I dalje vjerujem da ćemo do kraja godine aktivirati MAP, istakao je Čović i dodao da je zamolio Cormack da i ona sa svoje strane učini sve da do kraja godine bude aktiviran MAP, iako nisu ispunjeni svi uvjeti. Smatra Čović kako je aktiviranje MAP-a važnije za BiH, okruženje i NATO nego da ulazi u rasprave koje evidentno nije u stanju da riješi. Na novinarsko pitanje otkud optimizam da bi do kraja godine mogao biti aktiviran MAP, kada BiH nije ispunila uvjete, Čović je odgovorio kako bi bilo logično da se razmišlja na taj način, zbog svih dešavanja u svijetu.

– Potrebno je da ovaj prostor postane dio takve zaštite. Daleko smo mi od NATO saveza. Ne treba miješati MAP i NATO savez. Makedonija kandidatski status za EU ima osam godina, a za NATO ima i prije toga. Krajnje je vrijeme da oni koji žele BiH za sebe, uvjetno, zaštititi od drugih, uvjetno rečeno, će reći “Da, idemo u MAP”. Talinski uvjeti su specifični i mislim da ih sada ne bi ispunilo ni desetak zemalja koje su ušle u NATO. Ti uvjeti su postavljeni oko imovine, to su pitanja katastra za susjede, a kod nas ima i politike, odgovorio je Čović.

Čović kaže da je Wigemarkom i Cormack iznio strategiju HDZ-a BiH i HNS-a za rješavanje pitanja izmjene Izbornog zakona BiH.

-Mislim da će u listopadu biti otvoreno pitanje Izbornog zakona u Zastupničkom domu, rekao je Čović, najavljujući redovnu parlamentarnu proceduru u kojoj će biti moguće korekcije hrvatskog prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona, koji je već usvojen u Domu naroda. Važno je, naglašava, da se osigura provođenje odluka Ustavnog suda kada je riječ o izborima i da hrvatske predstavnike u Domu naroda i Predsjedništvu BiH bira taj narod.

Konstatirao je i kako trenutno u BiH nije moguće pristupiti provođenju odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”, za šta je potrebno promijeniti Ustav BiH.

-Za to nemamo kapaciteta, vidjeli ste kakvu većinu imamo i na mnogo jednostavnijim pitanjima, zaključio je Čović.

Radikalizam

Čović se jučer osvrnuo i na pitanje o radikalizmu u BiH i izjavama predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarević, on je rekao kako će tražiti od obavještajno-sigurnosnih službi da informiraju Predsjedništvo BiH o stvarnom stanju u BiH.

Kako kaže, zvaničnici će morati izlaziti sa jedinstvenim stavom i na taj način odgovarati drugim zemljama poput Hrvatske, Češke ili Austrije.

Knjiženje vojne imovine

Kada je u pitanju knjiženje vojne imovine na zračnu luku Banja Luka, što je pokrenuto zadnjih dana, Čović se složio sa tim da se radi o nečemu što samo može doprinijeti zajednici. Smatra kako isto pravilo važi i za zračne luke u Mostaru, Tuzli ili Sarajevu, te da se zvaničnici moraju dogovoriti šta će raditi sa onom imovinom koja nije upotrebljiva u svakodnevnim aktivnostima. Podsjetio je kako će takve odluke prije dolaska u Predsjedništvo BiH dobiti mišljenje struke, ali i kako ne postoji niti jedan razlog da se zračne luke ne uknjiže na onoga tko ih koristi.

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo, [email protected]

error: Content is protected !!