DALEKO JE EUROPA: BiH će posljednja ući u EU, tek 2032.

Prisjetimo se da je susjedna Srbija dobila status zemlje kandidatkinje u ožujku 2012. godine da bi 13 godina nakon toga postala izglednom članicom EU-a. Hrvatska je status kandidatkinje dobila 2004. godine da bi 28. članicom postala 2013. godine. Ukoliko i BiH prema Europi išla sličnim tempom, dijelom zemalja europske obitelji postat će 2028. ili možda tek 2032. godine!

Iako se bh. lideri prečesto hvale o brzini europskih integracija BiH, Europska komisija, barem kada se govori o nacrtu strategije za zemlje regije, ima puno realniji pristup. Naime, prema nacrtu strategije za zemlje u okruženju naslova ‘Kredibilna europska perspektiva za Zapadni Balkan’, potpuno je jasno da je Bruxelles vrlo dobro upoznat i svjestan problema u BiH te je izvjesno da će naša zemlja posljednja postati članicom od svih zemalja u regiji.

Ključna je 2019. godina

Upravo o ovoj strategiji za zemlje regije koju priprema Europska komisija piše Radio Slobodna Europa koji je dokument i imao na uvid. Prema istom, Europska komisija smatra da je izvodljivo da do 2025. godine Srbija i Crna Gora postanu punopravne članice Europske unije (EU), a u to vrijeme bi četiri preostale zemlje regije bile duboko u pristupnom procesu. Prema najavi, ovaj dokument će Europska komisija predstaviti najvjerojatnije 6. veljače u Strassbourgu, piše RSE.

Prema istom, kako Srbija tako i Crna Gora bi mogle postati punopravne članice EU do kraja 2025. godine, ako do 2019. godine ispune kriterije iz vladavine prava, što podrazumijeva da se tamošnji lideri moraju “ozbiljno i s jasnom posvećenošću” suočiti s reformskim izazovima.

U slučaju Srbije, da bi se realizirao ovaj vremenski okvir (2025.), zemlja mora ispuniti i kriterije koji proizlaze iz poglavlja 35, a koji se odnosi na normalizaciju odnosa s Kosovom.

U nacrtu dokumenta Europska komisija predstavlja najoptimističniji scenarij u vremenskom smislu za svaku zemlju regije. Prema indikativnom vremenskom okviru Europske komisije proizlazi da će 2019. godina biti ključna za države Zapadnog Balkana. No, ovaj “najoptimističniji scenarij” nikako se ne može nazvati optimizmom za europski put BiH. Naime, ugrubo kazano, BiH je po njemu od članstva od EU-a daleko više od desetljeća.

U EU sa čistim računom sa susjedima jer ne žele ‘uvoziti bilateralne sporove’

U dokumentu se navodi da bi tijekom te godine Kosovo i Srbija trebale postići “sveobuhvatnu normalizaciju odnosa”, što bi “otvorilo put za daljnji, suštinski napredak Kosova na putu ka europskim integracijama”. Također, ista godina će biti važna i za Albaniju i Makedoniju koje bi trebale otvoriti pristupne pregovore sa Bruxellesom, a Bosna i Hercegovina bi tek tada trebala dobiti status kandidata.

Bruxellske institucije upozoravaju zapadnobalkanske države da se hitno i ozbiljno pozabave rješavanjem svih bilateralnih sporova koji moraju biti okončani prije pristupanja bilo koje zemlje u EU. Otvaranje mogućih pristupnih pregovora sa Sarajevom predviđa se tek 2023. godine.

Ta godina će, prema prognozi Europske komisije, biti u znaku završetka pristupnih pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom, a 2024. se planira potpisivanje pristupnog sporazuma koji bi stupio na snagu godinu dana kasnije, odnosno krajem 2025., kada i ove dvije zemlje postanu nove članice EU.

Kako se ističe u nacrtu strategije, ovo podrazumijeva i granične sporove. Bruxelles poručuje da Europska unija ne želi uvoziti bilateralne sporove. Naime, prisjetimo se samo koliko problema EU pričinjava spor Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaljeva.

“Oko graničnih sporova koji i dalje nisu riješeni, strane se moraju bezuvjetno obratiti pravno-obvezujućoj arbitraži, prije okončanja pristupnih pregovora i u potpunosti moraju ispoštovati konačnu odluku”, navodi se u nacrtu strategije Europske komisije.

“Principijelno, zemlje lideri na europskom putu imaju strateški interes da se zalažu, a ne odmažu težnje njihovih susjeda. Stoga, sve se zemlje moraju suzdržati od zloupotrebe otvorenih pitanja u europskom pristupnom procesu”, poručuje se u nacrtu strategije Europske komisije za zemlje Zapadnog Balkana.

Najoptimističnija varijanta

Prema ovom dokumentu, europska budućnost zemalja zapadnog Balkana izgledala bi ovako: 2019. godine očekuje se potpuna normalizacija odnosa Kosova i Srbije, a Albanija i Makedonija otvorile bi pristupne pregovore, dok bi BiH dobila status kandidata. Ovaj dokument pokazuje i težinu nerealnih obećanja bh lidera koji već dvije godine uvjeravaju javnost kako će BiH dobiti status zemlje kandidatkinje. Također, dobro je podsjetiti da se radi o “najoptimističnijoj varijanti” Europske komisije o tijeku zbivanja kada je u pitanju proces pristupanja EU-u zemalja zapadnog Balkana.

BiH bi, tako, tek za pet godina, 2023., otvorila pristupne pregovore dok bi tada Srbija i Crna Gora okončale, a krajem 2024. ove dvije zemlje potpisale bi Pristupni sporazum, da bi početkom 2025. postale članice EU-a i Europske zajednice za atomsku energiju.

Prisjetimo se da je susjedna Srbija dobila status zemlje kandidatkinje u ožujku 2012. godine da bi 13 godina nakon toga postala izglednom članicom EU-a. Hrvatska je status kandidatkinje dobila 2004. godine da bi 28. članicom postala 2013. godine. Ukoliko i BiH prema Europi išla sličnim tempom, dijelom zemalja europske obitelji postat će 2028. ili možda tek 2032. godine! Ovakva neoptimistična procjena za bh. građane najviše odgovara aktualnim liderima jer na raspolaganju imaju godine i godine otvorenog prostora za projiciranje novih  sukoba i kupnju vremena za što duži ostanak na vlasti.

Piše: V. Soldo, [email protected]

 

 

 

 

 

 

 

 

error: Content is protected !!