DISKRIMINACIJA 400 000 ŽITELJA U BiH: Etnička diskriminacija ključna prepreka

Vjeruje se da je BiH jedina zemlja na svijetu sa ustavom koji neke svoje žitelje kategorizira kao “Ostale”

Bosanskohercegovački političari još uvijek nisu ukinuli status žitelja drugog reda za Židove, Rome i druge manjine desetljeće nakon odluke Europskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da Ustav BiH krši njihova prava, navodi se u izvješću Human Rights Watch za BiH.

Nakon ove odluke, sud je presudio u još tri predmeta da bh. ustav krši pravo žitelja da se kandidiraju za javne funkcije, međutim, ni jedna od tih odluka nije provedena. Procjenjuje se da se 400 tisuća žitelja BiH, što je 12 posto stanovništva, ne može kandidirati za funkciju predsjednika ili člana parlamenta zbog svoje vjere, etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta. Ustav također zabranjuje ljudima koji se ne žele izjašnjavati o etničkom identitetu da se kandidiraju za najviše funkcije. Jedna od osoba koja je podnijela predstavku Europskom sudu je liječnik, Bošnjak koji je preživio genocid u Srebrenici i koji živi u dijelu zemlje u kojem se za člana tročlanog predsjedništva mogu kandidirati samo Srbi.

– Nečuveno je da jedna europska država ima ustav koji već 24 godine diskriminira vlastite žitelje. Bh. vlasti trebaju prestati davati prioritet interesima glavnih etničkih grupa nad jednakim pravima za sve žitelje i izmijeniti diskriminirajući ustav, kazao je Clive Baldwin, viši pravni savjetnik organizacije Human Rights Watch.

On je inače bio jedan od pravnika koji je zastupao jednog od podnositelja zahtjeva u prvom slučaju Europskog suda.

Diskriminacija

Kako dalje navode iz HRW, Ustav, kojeg su napisali europski i američki stručnjaci kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH, privilegira tri glavne etničke grupe – Bošnjake, Hrvate i Srbe i naziva ih “konstitutivnim” narodima. Kada je riječ o 17 nacionalnih manjina, među kojima su Židovi i Romi, ustav ih naziva “Ostalima” i uskraćuje im pravo da se kandidiraju za predsjednika i Dom naroda, tj. gornji dom parlamenta. Vjeruje se da je BiH jedina zemlja na svijetu sa ustavom koji neke svoje žitelje kategorizira kao “Ostale”.

Europski sud je 22. prosinca 2009. presudio da ustav BiH izravno diskriminira manjine, ne dopuštajući im ravnopravno sudjelovanje u demokratskim izborima. Predstavku sudu podnijeli su bh. Rom, Dervo Sejdić i bh. Židov, Jakob Finci.

Međutim, kako stoji u izvješću, od ove značajne presude do danas ustav nije izmijenjen, a prošla su tri opća izborna ciklusa, koja su provedena na osnovu diskriminatornog ustava i izbornog zakona. Uoči 10-godišnjice od donošenja presude, Human Rights Watch razgovarao je sa Sejdićem i Fincijem, kao i sa odvjetnicima i podnositeljima naknadnih predstavki. Sejdić vidi izravnu vezu između diskriminatornog ustava i stalne marginalizacije i diskriminacije bh. Roma, najveće nacionalne manjinom u zemlji.

– Promjena ustava dovela bi do većeg političkog sudjelovanja romske populacije u BiH i vjerujem da bi se svi ostali aspekti značajno poboljšali. Ukoliko su predstavnici Roma prisutni i ako sudjeluju u raspravama i odlučivanju, onda je sigurno da će se i teme koje su relevantne za Rome češće razmatrati u krugovima u kojima se donose odluke, navodi Sejdić.

Naveo je i primjer raspodjele sredstava namijenjenih za pomoć interno raseljenim osobama, koja su se trebala podijeliti na tri jednaka dijela dok se tome nije usprotivila jedna Romkinja koja je na sastanku sudjelovala u svojstvu promatračice.

Finci pak ističe da zbog nepostojanja političke volje nisu pokrenute nikakve aktivnosti u pogledu vraćanja imovine koja je od Židova oduzeta tokom holokausta i u vrijeme komunističke vladavine. Pokušaji izmjene ustava i zakona su propali, a proces je blokiran još od 2016. godine.

Uloga SAD-a i EU

– Međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Francusku, koja je sudjelovala u kreiranju Daytonskog mirovnog sporazuma i diskriminatornog ustava, ima odgovornost nastaviti tražiti rješenja i treba izvršiti pritisak na bh. dužnosnike kako bi prekinuli diskriminaciju, navodi se iz Human Rights Watch-a. Unija, prema njima, ima poseban utjecaj i odgovornost u smislu pritisaka ka reformama, bez obzira na trenutni zastoj u procesu proširenja koji je usporio BiH da napreduje na svom putu prema članstvu u EU.

Institucije EU i države članice trebaju poslati signal bh. vlastima da bliže veze s EU i suradnja s državama EU ovise o ukidanju diskriminacije u ustavu države. U svom posljednjem izvještaju o napretku BiH iz svibnja ove godine, Europska komisija navodi da BiH treba provesti presudu “Sejdić-Finci” i osigurati jednakopravnost za svoje žitelje.

Komisija također ističe da BiH treba izmijeniti diskriminirajući zakon o ombudsmanu za ljudska prava, koji na sličan način diskriminira žitelje na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti i prebivališta. Vijeće Europe bi trebalo upotrijebiti raspoložive mehanizme da potakne BiH da provede odluke suda. Bh. dužnosnici trebaju čim prije nastaviti rad na formiranju radne grupe za ustavne promjene u čiji rad treba uključiti i Vijeće za nacionalne manjine i relevantne stručnjake u cilju provedbe sudske odluke o ljudskim pravima.

– Europske države i SAD pomogle su u izradi ovog ustava koji je na tisuće bh. žitelja učinio žiteljima drugog reda. Te iste države sada trebaju pomoći da se okonča ova diskriminacija, kazao je Baldwin. Human Rights Watch je već predlagao da EU uvjetuje pristupanje BiH u članstvo u EU ustavnim amandmanima koji će omogućiti provođenje presude “Sejdić-Finci” i da pruži podršku bh. vlastima u tom procesu reformi. Međutim, institucije EU i države članice nisu uspjele izvršiti usklađeni pritisak na bh. vlasti da izvrše promjene, što je BiH omogućilo da, primjera radi, zaključi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU 2015. godine prije nego je riješila ovo pitanje.

– Proces proširenja EU trenutno je u zastoju. Međutim, s obzirom na interes BiH da sa EU razvije bliže veze i s obzirom na njezin geografski položaj, institucije EU-a i države članice imaju stalni utjecaj u zemlji, ali i odgovornost da taj utjecaj iskoriste na način da se ovo pitanje riješi, navodi Human Rights Watch.

Ostali slučajevi i provedba

Osim u slučaju “Sejdić i Finci”, sud je slično presudio i 2016. kada je utvrdio da je ustav diskriminirao bh. Albanca, Samira Šlakua time što mu je onemogućio da se kandidira za Dom naroda i Predsjedništvo BiH. U predmetima koji su uslijedili, sud je utvrdio da je Ustav BiH diskriminatoran i u pogledu etničke pripadnosti i prebivališta.

U odluci iz 2014. u predmetu “Zornić protiv BiH”, sud je utvrdio da ustav diskriminira građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda. U predmetu iz 2016. “Pilav protiv BiH”, sud je BiH proglasio krivom za diskriminaciju Ilijaza Pilava, bošnjačkog kirurga iz Srebrenice i preživjelu žrtvu genocida čija je kandidatura za predsjedništvo odbijena na temelju odredbi Izbornog zakona koji pravo na kandidiranje za člana predsjedništva BiH iz Republike Srpske, u kojem se Srebrenica nalazi, rezervira samo za Srbe.

Ista vrsta diskriminacije postoji i u entitetu Federacija, gdje živi većina Hrvata i Bošnjaka, dok su Srbi manjina u tom entitetu. Sud trenutno ispituje predmet koji je pokrenuo Svetozar Pudarić, bh. Srbin sa prebivalištem u FBiH koji ima 13-godišnje iskustvo rada u politici i kojem je uskraćeno pravo da se kandidira za predsjednika na izborima 2018. jer je to pravo rezervirano samo za Bošnjake i Hrvate u tom entitetu.

– U posljednjem pokušaju provođenja sudskih odluka i izmjene ustava, Vijeće ministara BiH je 2015. usvojilo Akcijski plan za provođenje presuda “Sejdić-Finci” i “Zornić”. Pozvalo je na formiranje radne grupe koja će pripremiti amandmane na ustav i izborni zakon, koje će Vijeće ministara odobriti i uputiti ih zakonodavnoj vlasti. Ta radna grupa nije formirana, a proces je obustavljen uslijed nedostatka političke volje. Srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, Milorad Dodik, otvoreno je kazao 2017. a onda ponovo 2018. da presudu u predmetu “Sejdić-Finci” ne treba provoditi i kako on to više ne podržava, navode iz organizacije Human Rights Watch.

Zaključno, jasno poručuju kako bi naše vlasti trebale odmah poduzeti korake u cilju uklanjanja diskriminatornih odredbi iz ustava BiH i stvoriti ravnopravno društvo u kojem će svi građani moći sudjelovati u oblikovanju budućnosti svoje zemlje.

Piše: Dragan Bradvica

[email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!