Dodiku predsjedatelj Vijeća ministara, Čoviću diplomacija, Izetbegoviću financije!

Šef HDZ BiH Dragan Čović je spreman odreći se ministarstva finacija i obrane u zalog za poklapanje vanjskih poslova , ali i vrlo profitabilnih civilnih poslova i sigurnosti. Preuzimanjem državnih finacija Bakir Izetbegović bi zaliječio bošnjačke frustracije, a imenovanjem ministra pravde bi ispravio debalans u domaćem pravosuđu.

Čelnici partnerskih stranaka za formiranje državne vlasti sve češće puštaju probne balone slanjem liste maksimalističkih želja kako bi zauzeli što povoljnije početne pregovaračke pozicije. Istoodbno, kao pravi pragmatici, daju između redaka naslutiti kod kojih resora su soremni na uzmake. Imenovanje mandatara srpske nacionalnosti, Milorad Dodik nesalomivo ustrajava na Zoranu Tegeltiji, a bit će to okidač za dubinsko resetovanje poluga Vijeća ministara po nacionalnome ključu.

Rotacije

Uz Tegeltiju šef SNSD Dodik pikira i na državno Ministarstvo prometa i veza i Ministarstvo obrane. Vođa SDA Bakir Izetbegović ”crvenu liniju” podvlači na Ministarsvu financija. Imenovanjem svoga čuvara državne riznice Izetbegović želi izliječiti višegodišnje frustracije i otupiti moć Dragana Čovića čija je stranka vrlo vješto u nekoliko navrata, to je i sada slučaj, upravljala i federalnim i državnim financijama. Ne treba podsjećati kako su entitetski i državni ministar finacija istodobno i članovi Upravnoga odbora Uprave za neizravno oporezivanje i oni odlučju o raspodjeli sredstava od ubranoga PDV-a. Često se Izetbegović noću preznojavao jer su Dodikovi i Čovićevi ljudi krčmili na stotine milijuna maraka a ”zeleni” su bili samo goli promatrači. Za dobivanje državnoga ministarstva financija Bakir Izetbegović se, po svoj prilici, mora u korist HDZ BiH odreći atraktivnoga Ministarstva civilnih poslova i potražiti neku drugu soluciju za svoga zamjenika Adila Osmanovića. Šef SDA u takvoj rašomodijati u Vijeću ministara zasigurno ostaje i bez Ministarstva pormeta i veza koju je već ”zakapario” Milorad Dodik. Ali Izetbegović može i treba dovesti na čelo Ministarstva pravde nekoga svoga stručnjaka. Time bi konačno ispravio debalans u oblasti pravosuđa u liku državnoga ministra pravde. Za SDA je po svoj prilici rezervirano i Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe. I na koncu hrvatski stožernik Dragan Čović paranoično želi čelnoga čovjeka na čelu državnoga Ministarstva vanjskih poslova. Kaže kako Hrvati nemaju svoga legitimnoga člana Predsjedništva BiH pa bi ustoličenjem svoga šefa diplomacije HDZ BiH mogao barem nekako utjecati na vanjsku promociju hrvatskoga naroda. Objektivno Čović ne bi treabo imati posebnih problema da ispregovara Ministarstvo vanjskih poslova, ako je već spreman dati Izetbegoviću financije, a Dodik ga ionako bjanko podupire.Uz vanjske poslove HDZ BiH bi realno trebao dobiti i čelne pozicije u Ministarstvu sigurnosti i civilnih poslova. Potpredsjednik SDA Safet Softić također prepoznaje fakturiranje želja i zauzimanje pregovaračkih pozicija . ”Ne znam zašta služe takve izjave. Da li za pojačavanje pozicije pred predstojeće razgovore ali u svakom slučaju ono što je gospodin Čović izjavio nije realna priča. Čović treba imati u vidu broj ruku koliko ima u Parlamentarnoj skupštini i na temelju toga odrediti svoju poziciju u pregovorima”, poručio je Softić i  otkriva kroničnu želju svoje stranke. ”Postoji nepisano pravilo rotacije na pojednim pozicijama uključujući predsjedatelja Vijeća ministara, tako da bi po nekom redu stvari Ministarstvo financija trebalo ovaj put doći Bošnjacima, ministarsvo vanjskih poslova Hrvatima ,a mjesto predsjedatelja Vijeća ministara Srbima.To je ono što je nepisano pravilo, ali što je podložno pregovorima i razgovorima. Ne vjerujem da će SDA prihvatiti mogućnost da oba ministarsva financija pripadnu bilo kome pa i HDZ-u”, vrlo je jasan bio Safet Softić.

Tko su bili ministri

Zanimljivo se malo prisjetiti geneze i povijesti raspodjele resora u državnoj Vladi. Tako je državno ministarstvo finansija u mandatu 2006. – 2010. vodio Dragan Vrankić iz HDZ-a, a u mandatu 2010. do 2014. naslijedio ga je Nikola Špirić iz SNSD-a. Na čelu ovog ministarstva u periodu 2014. do 2018. je Vjekoslav Bevanda, opet iz Čovićeve stranke. Ministarstvo obrane su od 2006. do 2010. vodili ministri iz SDA Selmo Cikotić i Muhamed Ibrahimović. U razdoblju 2010. do 2014. na čelu ovog ministarstva bio je Zekerijah Osmić iz SDP-a. U aktuelnom mandatu 2014. do 2018. na čelu Ministarstva obrane je Marina Pendeš iz HDZ-a BiH.
Ministarstvo vanjskih poslova je od 2006. do 2010. vodio Sven Alkalaj iz Stranke za BiH, a naslijedio ga je od 2010. do 2014. Zlatko Lagumdžija iz SDP-a. U mandatu 2014. do 2018. šef bh. diplomacije je Igor Crnadak iz PDP-a.Na čelu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa od 2002. godine nije bilo Bošnjaka, točnije od 23.prosinca, kada je završila era dr. Azre Hadžiahmetović. U posljednja tri mandata ovo ministarstvo vodili su ministri iz reda srpskog naroda, osim u razdoblju od 2002. do 2006.kada su ovim ministarstvom šefovali kadrovi HDZ-a BiH. U mandatu 2006. do 2010. ninistri su bili Slobodan Puhalac i Mladen Zirojević iz SNSD-a. Zirojević je bio na čelu ovog ministarstva i u prvoj polovini mandata 2010. do 2014. Usljed političkih turbulencija osam mjeseci ga je vodio Mirko Šarović iz SDS-a, da bi od listopada 2013. do kraja tog mandata na čelu opet bio SNSD-ovac Boris Tučić. U mandatu 2014. do 2018. ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je Mirko Šarović iz SDS-a. 

Ministarstvo sigurnosti u posljednja tri mandata vodili su ministri iz reda bošnjačkog i srpskog naroda. Veći dio mandata 2006. do 2010. na čelu ovog ministarstva bio je Tarik Sadović iz SDA, koji je smijenjen u srpnju 2009. godine. Naslijedio ga je stranački kolega Sadik Ahmetović, koji je na čelu Ministarstva sigurnosti bio i prve dvije godine mandata 2010. do 2014. Potom je na ovu poziciju imenovan Fahrudin Radončić iz SBB-a. Ministarstvo sigurnosti u mandatu 2014. do 2018. vodio je, i još mu traje mandat, Dragan Mektić iz SDS-a.

Veći dio mandata 2006. do 2010. na čelu Ministarstva prometa i veza proveo je Božo Ljubić, kojeg je pred kraj mandata naslijedio Rudo Vidović. Obojica iz HDZ-a 1990. Vidović je na čelu Ministarstva ostao sve do 2012., iako su izbori bili 2010. Pogodovala mu je činjenica da se tada na formiranje Vijeća ministara čekalo 16 mjeseci. Vidovića je naslijedio Damir Hadžić iz SDP-a, koji je na čelu Ministarstva ostao do kraja mandata. U razdoblju 2014. do 2018. Ministarstvo je prvu godinu vodio Slavko Matanović iz DF-a, a od 2016. do kraja mandata Ismir Jusko iz SBB koji je jedini otišao iz sadašnjega Vijeća ministara. Na čelu Ministarstva civilnih poslova, od formiranja 2003. godine smjenjivali su se Bošnjaci i Srbi. U prvom mandatu ovo ministarstvo vodio je pokojni Safet Halilović iz Stranke za BiH. U mandatima 2006. do 2010. i 2010 do 2014. na čelu Ministarstva bio je Sredoje Nović iz SNSD-a. U posljednjem mandatu, 2014. do 2018. na čelu Ministarstva civilnih poslova je Adil Osmanović iz SDA.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u mandatnom periodu 2006. do 2010. godina vodio je Safet Halilović iz Stranke za BiH. Damir Ljubić iz HDZ-a 1990. bio je na čelu ministarstva u razdoblju 2010. do 2014. Aktuelna ministrica (mandat 2014. do 2018.) je Semiha Borovac iz SDA.

I napokon više od desetljeće i pol na čelu Ministarstva pravde nije bio ministar iz reda Bošnjaka. Tako je u razdoblju 2002. do 2006. na čelu Ministarstva bio Slobodan Kovač iz SDS-a. Od 2006. do danas ovim ministarstvom rukovode kadrovi HDZ-a BiH. Mandate 2006. do 2010. i 2010. do 2014. na čelu Ministarstva pravde proveo je Bariša Čolak. U posljednjem mandatu na čelu ovog ministarstva je Josip Grubeša iz HDZ-a. To će se sada, kako najavljuju Dodik, Čović i Izetbegović sve ispreturati i zarotirati.

error: Content is protected !!