Iz BiH nestalo 88.687 katolika

Prema crkvenim  podacima, katolici  su, nakon preživljene ratne tragedije i početnoga laganog povratka poslije rata, najbrojniji bili 2003. godine, kada ih je bilo 464.821. Otada njihov ukupan broj stalno opada, a posljednjih godina taj pad se ubrzava te je narastao na  oko 14.000  godišnje

Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini jučer je u Travniku tražila rješenje za demografsko pitanje katolika u Bosni i Hercegovini.

Kako je Dnevni list i najavio vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić na petom Međudekanskom susretu u Travniku pred biskupima u Bosni i Hercegovini, franjevačkim provincijalima iz Mostara i Sarajeva, generalnim vikarima i dekanima imao je izlaganje na temu „Traženje rješenja za demografsko pitanje katolika u Bosni i Hercegovini – prikaz stanja (1996.-2017.)“.

Prema zbirnim  podacima svih Biskupskih ordinarijata, koji su prikupljeni od svih župnih  ureda na području pojedinih biskupija, procjenjuje se da je na kraju 2017. godine u BiH bilo 376.134 katolika, dok ih je 1996. bilo 424.915. To bi pak značilo da je od 1996. na ovamo nestalo 48781 katolika – Hrvata. Najviše ih je bilo 2003. godine i to 464.821, a jedanaest godina poslije Hrvati su na najnižim statističkim granama.

14 tisuća manje godišnje

„Prema crkvenim  podacima, katolici  su, nakon preživljene ratne tragedije i početnoga laganog povratka poslije rata, najbrojniji bili 2003. godine, kada ih je bilo 464.821. Otada njihov ukupan broj stalno opada, a posljednjih godina taj pad se ubrzava te je narastao  na  oko 14.000 godišnje. Prema  istim  crkvenim  izvorima,  na kraju 2017. godine katolika  je 376.687, što je u razdoblju od petnaest godina, od 2003. do 2017., gubitak od 88.687, odnosno oko 19%“, navodi se u izvješću koje je prezentirao biskup Vukšić.

U tom općem gubitku vlastiti negativan priraštaj sudjeluje s 21.049, što znači, da je iz BiH u tom razdoblju, prema crkvenim procjenama, iselilo 67.638 katolika. A budući da se odseljavaju uglavnom mlađe osobe, dok su u fertilnim godinama, to već sada ima velike posljedice na prosječnu dob preostalih vjernika, a za budućnost najavljuje opasne posljedice glede nataliteta.

Pregled po biskupijama

Sarajevska nadbiskupija 1996. Imala je 180.560 vjernika, a 2017. 154.263, razvidno je iz izlaganja biskupa Vukšića, a 2002. u istoj biskupiji je bilo čak 217.921 vjernik. U Banjolučkoj biskupiji od ravno 50 tisuća Hrvata u 1996., 2017. imamo 30151 vjernika, dok je 1999. godine u toj biskupiji bilo 52.711 vjernika iz čega je razvidno da je nakon rata u toj biskupiji nestalo preko dvadeset tisuća vjernika, baš kao i Sarajevskoj nadbiskupiji. U mostarsko-duvanjskoj biskupiji najviše vjernika od 1996. do ove godine bilo je 2006. godine – 194.298. Prošle godine nas je u toj biskupiji zabilježeno 173.142 katolika. Zašto nas je bilo više prije jedanaest godina, nego danas, pitanje je na koje se mora tražiti odgovor. Stabilna je, kako izgleda jedino Trebinjska biskupija, gdje je 1996. bilo 19.110 vjernika, a prošle godine 18.578 vjernika.

Razlozi

Koji su razlozi da Hrvata rapidno nestaje, te će se njihov broj u narednih deset godina ovim tempom prepoloviti. Među njima, kako se navodi u izvješću biskupa Vukšića najvažnija su: neuspio povratak prognanika i raseljenih, vrlo negativan prirodni priraštaj, visoka  stopa  nezaposlenosti  koja  potiče  iseljavanje  u  potrazi  za  poslom, novo iseljavanje kao posljedica planova razvijenih zemalja da nadoknade vlastite demografske gubitke i dobiju radnu  snagu, nedovoljna  društvena  i  materijalna  podrška ženama  koje žele  rađati, sve  veća kriza bračnoga morala i sekularizacija, kriza svijesti kod vjernika o vrijednosti života i roditeljskoj suradnji s Bogom stvoriteljem, odlazak mladih i visoka prosječna dob stanovnika kao razlog neplodnosti….

Zaustavljanje procesa novog iseljavanja od sudbinske je važnosti, jer samo ono je u  posljednjih  petnaestak godina odnijelo 67.638 katolika, koji su ovdje bili nakon rata. To odlaženje je velikim dijelom posljedica nastojanja zapadnih zemalja, koje planski djeluju kao snažan usisivač, kaže se u izvješću, a sugerira da ne bi bilo na odmet ustanoviti i državni plan demografske obnove i osnovati posebno Ministarstvo za njezinu provedbu.

U izvješću se spominje i politička situacija, te navodi da Hrvati moraju neprekidno tražiti  pravedan teritorijalni i upravni preustroj cijele države. Ta promjena daytonskoga teritorijalnog ustroja trebala bi ići u pravcu kon/federalne reorganizacije cijele BiH na način, kako je to nekada davno učinjeno u Švicarskoj (ili Belgiji), kaže se između ostalog. Temeljna poruka jučerašnjeg skupa, kako su potvrdili i sudionici našem listu – jeste da biskupi, provincijali, dekani ostaju uz svoj narod u svim njegovim tegobama, a u okviru svoga poslanja.

Piše: K.Perić, [email protected]

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!