Za pet godina broj zaposlenih ‘skočio’ za 125.994 osobe

Ukoliko ćemo vjerovati podacima Agencije za statistiku BiH, u veljači 2014. u našoj zemlju ukupno zaposlenih je bilo 693.416, a u veljači ove godine njih 819.410, dakle 125.994 zaposlena više. Prevedeno, u razdoblju od pet godina svake smo u prosjeku imali povećanje zaposlenih za 25.198 osoba

U mandatu vlasti 2014. – 2018. godina u javnosti su se pojavljivali svakojaki podaci oko ekonomske slike zemlje, rasta, nezaposlenosti i zaposlenosti pa je vrlo teško znati što je prava istina.

Ukoliko ćemo vjerovati podacima Agencije za statistiku BiH, u veljači 2014. u našoj zemlju ukupno zaposlenih je bilo 693.416, a u veljači ove godine njih 819.410, dakle 125.994 zaposlena više. Prevedeno, u razdoblju od pet godina svake smo u prosjeku imali povećanje zaposlenih za 25.198 osoba.

Nadalje, ono što je važno jeste kako se navodi točan broj zaposlenih po djelatnostima, što znači da ne bi trebalo biti nikakvih makinacija. Dakle, ukoliko je vjerovati ovim podacima, zaposlenost uistinu raste, kao i BDP, ali isto tako ne treba ove podatke gledati na slavodobitan način jer niti izbliza nisu dovoljni za puni ekonomski oporavak.

Zaposlenost i plaće

Iz podataka vidljivo je kako je rastao broj zaposlenih u djelatnostima “javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje” jer ih je 2014. bilo 74.015, a ove godine 75.314. iako se ne radi o velikoj brojci, bilo kakvo povećanje glomaznog i nefunkcionalnog birokratskog aparata predstavlja vrlo lošu stvar.

Tim više ukoliko znamo da su bh. političarima puna usta reforme javne uprave i moratorija na zapošljavanje. Nadalje, vrlo je važno istaknuti kako više od 426 tisuća zaposlenih u BiH prima plaću od oko 600 maraka, dok se potrošačka košarica za četveročlanu obitelj penje preko dvije tisuće maraka. Upravo u tim djelatnostima značajno je povećavana zaposlenost u promatranom razdoblju. Tako je u djelatnostima “prerađivačka industrija” broj zaposlenih se povećao sa 131.982  na 165.605, u “trgovini na veliko i malo;

popravak motornih vozila i motocikala” sa 120.420 na 151.116, “građevinarstvu” sa 31.891 na 37.547, “djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (hoteljerstvo i ugostiteljstvo)” sa 31.529 na 42.949 itd. Svakako je pohvalno povećanje zaposlenosti ali s druge strane ponovno radimo iste greške praveći zemlju jeftine radne snage, samim time i siromašnu jer u ovom djelatnostima niti dvije plaće ne mogu izbliza pokriti potrošačku košaricu. Ukoliko znamo da nam je i prosječna plaća ispod 900 maraka, čak i oni koji je primaju malo su im dvije takve plaće za četveročlanu obitelj.

Nužne istinske reforme

Upravo je srž problema, na koji čak vrlo jasno u posljednje vrijeme upozoravaju i predstavnici vlasti (primjerice predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik), kako više nitko ne želi raditi najteže poslove “za siću” te zbog toga ide u inozemstvo. U svemu tome najveće grijehe nosi upravo država koja nikada do sada nije niti pokušala rasteretiti realni sektor kako bi on “prodisao”, ali i sami privatnici koji su u vlastite džepove gurali ekstra profit. BiH apsolutno ništa ne može donijeti epitet zemlje jeftine radne snage, lošeg obrazovnog sustava, “digitalne pustinje” nego upravo suprotno.

Kako bio o tome uopće mogli i sanjati trebaju nam istinske, a ne kozmetičke reforme, treba nam rast BDP-a na razini od minimalno šest posto, rast zaposlenosti na dobro plaćenim poslovima i to prema meritokraciji a ne po “tetkama i stričevićima”… Bez toge, i mnogo toga još i iduće desetljeće ćemo se valjati u dnevnopolitičkom blatu, povratku u prošlost, izmišljenim sukobima i inim peripetijama koje samo i one neodlučne sve više tjeraju iz ove zemlje.

Piše: Dragan Bradvica,[email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!