INTERVJU Vjekoslav Vuković: Ukoliko više volimo ‘strani proizvod ili stranu pamet’, moramo se zamisliti

Pozitivan poslovni ambijent u smislu povećanja konkurentnosti čini i digitalizacija bh. gospodarstva u smislu uvođenja novih tehnologija, ali i brzine on line, dostupnosti traženih poslovnih podataka, pojednostavljenja poslovnih procesa, i ujedno pojeftinjenja određenih administrativno beskonačnih procedura.

Dr.sc. Vjekoslav Vuković, aktualni dopredsjednik Vanjskotrgovinske / Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u intervjuu za Dnevni list govori o ulozi dopredsjednika i o tome što gospodarstvenici mogu očekivati od njega kao nekog tko je ‘novi’ u ovom poslu.

Između ostalog s Vukovićem smo razgovarali o nametnutim carinskim stopama od strane Kosova za izvoznike, ali i o nezaobilaznoj temi, digitalizaciji kako komorskih sustava tako i bosanskohercegovačkog društva. Podsjećanja radi  Komora jedan je od suorganizatora konferencije “Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva”, koja će se od 18. do 20. ožujka održati u Sarajevu. Kroz intervju smo razgovarali i o važnosti promocije bh.. poduzeća, ali i o projektu „Moj proizvod“ koji već četiri godine Dnevni list uspješno realizira.

Funkciju dopredsjednika Vanjskotrgovinske / Spoljnotrgovinske komore BiH preuzeli ste 1. srpnja 2018. godine. Ranije se niste susretali s gospodarstvom, točnije obavljali ste funkcije koje nemaju nikakvih dodirnih točaka s gospodarstvom. Da li je posao dopredsjednika Vanjskotrgovinske / Spoljnotrgovinske komore BiH za Vas poslovni izazov?

-Naravno da svaki novi posao jeste izazov. No, radio sam i mnoge poslove koje nemaju doticaja s  mojim obrazovnim statusom, ali učenje i rad na sebi uvijek daju u konačnici doprinos vašem uspjehu. Menadžment upravljanja velikim sustavima je nešto s čim sam se dugi niz godina susretao, jer ipak 15 godina rukovodećih profesionalnih pozicija nije malo. Međunarodna iskustva koja sam stekao radeći sa tijelima EU, SAD i dr. otvaraju mnoga vrata, a koja se sada koriste u interesu gospodarstva u BiH.

Doktor ste pravnih znanosti za oblast kriminalistike, da li ima kriminala u bosanskohercegovačkom gospodarstvu?

-Ne iz oblasti kriminalistike nego točnije kaznenog prava. Dobro pitanje, i odgovor jasan, da ima kriminala u našem gospodarstvu, bolje rečeno u tijelima koje su u doticaju s gospodarstvom odnosno odlučuju o njihovim zahtjevima, i umjesto da budu edukativni, inspirativni i poticajni, brutalno sankcioniranje nije u cilju financijske discipline i reda, nego izvor društveno neprihvatljivog ponašanja. Smatram da je velika bolest našeg društva korupcija, a koja je ujedno i najveći namet bh. gospodarstvu. Nažalost nametnuta nam je kao stil poslovanja, a što je u cijelosti i dugoročno „promašena investicija“.

Što gospodarstvenici mogu očekivati od Vas?  Čemu ćete posvetiti najviše pažnje?  Koji  su Vaši prioriteti i ciljevi koje želite postići za vrijeme trajanja Vašeg  mandatnog perioda?

-Već ranije sam kazivao da nova energija uvijek donosi pozitivne promjene. Razvoj i unaprjeđenje gospodarske diplomacije, po kojoj svi moramo biti gospodarski diplomati, a ne samo ljudi uskih interesnih pogleda, napose predstavnici vlasti, jer samo promoviranjem bh. gospodarstva u njenom kvalitativnom smislu možemo iskazati sve naše potencijale i tako krenuti naprijed. Ukoliko više volimo „strani proizvod ili stranu pamet“, moramo se zamisliti. Također, rad na unaprjeđenju pozitivnijeg poslovnog ambijenta nam je konstantna zadaća, stalnim apeliranjem na smanjenje brojnih nameta bh. gospodarstvu, inzistiranjem da se u donošenje zakona koji se tiču gospodarstva izravno uključe predstavnici komorskog sustava i akademske zajednice, a ne da neki državni službenici, u smislu „Baltazara“ daju sebi za pravo da kroje zakone, bez konzultiranja onih o kojima se radi odnosno bez konzultiranja struke.

Pozitivan poslovni ambijent u smislu povećanja konkurentnosti čini i digitalizacija bh. gospodarstva u smislu uvođenja novih tehnologija, ali i brzine on line, dostupnosti traženih poslovnih podataka, pojednostavljenja poslovnih procesa, i ujedno pojeftinjenja određenih administrativno beskonačnih procedura.

Aktualna tema u Bosni i Hercegovini su nametnute carinske stope Kosova za izvoznike iz naše zemlje. BiH u prosjeku godišnje ostvaruje izvoz na tržište Kosova od 130 do 150 milijuna KM, dok se godišnji uvoz u BiH kreće između 14 i 15 milijuna KM. U kojoj mjeri se  „carinsko opterećenje“ odrazilo na  gospodarstvo?  Da li se nazire rješenje problema?

-Na žalost dosadašnji gubici su već premašili 50 milijuna KM, i na žalost nepoštivanje CEFT-a sporazuma, a koji nema pravnu posljedicu je nešto o čemu treba oštrije reagirati Europska Komisija, pod čijim okriljem je i nastao. Njegovo narušavanje narušava i odnose ostalih članica, te se postavlja pitanje jeli odlučivanje konsenzusom dovedeno u pitanje. Rješenje je za pregovaračkim stolom, odnosno traženja zajedničkih interesnih točaka za obje strane. No, ne dijelim optimizam jer izgubljeno tržište koje preuzmu druge robe, je jako teško povratiti. Stoga, svaka sporost u reagiranju nas skupo košta.

Nedavno ste izjavili da  kako je proces digitalizacije komorskih i svih drugih sustava u državi jedan od prioriteta ove institucije. Naglasili ste da BiH bilježi brojne negativne trendove jer nije u stanju pratiti proces digitalizacije kao što je slučaj u modernim europskim, ali i u susjednim državama. Što to konkretno znači za bosanskohercegovačko gospodarstvo?

-Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH je prva institucija u BiH koja želi napraviti konačno presjek stanja kada je u pitanju digitalizacija bh. društva i to napose onoga dijela koji služi gospodarstvu. Naime, mi ne možemo digitalizirati bh. društvo u tehničkom smislu pa čak i legislativnom, no možemo izraditi studije koje ukazuju na potrebu bosanskohercegovačkog gospodarstva za osuvremenjavanjem u pojedinim oblastima. Pojedine kompanije u BiH su samostalno radile na suvremenim tehničkim procesima i rame uz rame su svjetskim kompanijama, a neke su doista u „paleozoiku“ . Izjednačavanje ovih mogućnosti, brzina poslovanja, razmjene informacija, on line platforme za registriranje kompanija, poslovnih podataka, prelazak iz papirnatog na digitalno, u cijelosti povećava konkurentnost,  samim time poticajno djeluje na izvozne kompanije u BiH.

Naravno ovakvi sustavi kojima se povećava i transparentnost poslovanja, ne odgovara pojedinim krugovima državnog aparata, jer smanjuje broj radnih mjesta u administraciji ali povećava u proizvodnji, potom umanjuje mogućnost šutnje administracije na brojne zahtjeve gospodarstvenika upućenih pojedinim resornim tijelima i ministarstvima, te umanjuje mogućnost ignorantskog odnosa spram opravdano artikuliranih zahtjeva gospodarstvenika u BiH.

Na žalost danas smo svjedoci da državni tromi aparat umjesto da prati ove trendove, i poticajno inicira razvoj istih, koči zahtjeve gospodarstva koji temeljem vlastitih iskustava ukazuju na probleme i porozna mjesta u implementacijskim fazama određenih zakonskih i podzakonskih akata, te dovodi u sumnju da su isti  vođeni uskim interesima pojedinih skupina. 

Koristim priliku da najavim konferenciju „Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva“ koja se održava od 18. do 20 ožujka u Sarajevu, a na kojoj će biti prvi puta prezentirano stanje bh. društva kada je digitalizacija u pitanju kao i investicijski potencijal u BiH u navedenu oblast.

Pored promocije bh.. gospodarstva, jedan od zadataka Komore jeste da zastupa i štiti interese privrednika pred institucijama vlasti.  Koje biste aktivnosti Komore  posebno izdvojili kada je riječ o unapređenju poslovanja gospodarskih subjekata u 2019. godini?

-Upravo digitalizacija poslovnih procesa kao i digitalizacija administracije jedan je od načina unaprjeđenja poslovanja. Nadalje smanjenje brojnih nameta, a koji su jasno posljedica kompleksne administrativno ustavne građe Bosne i Hercegovine, te nedovoljno konzultiranje onih „ kojih se tiče“. Naime kad govorimo o ovome VTK uveliko inzistira da se zajedno sa akademskom zajednicom uključi u donošenje zakonskih i podzakonskih akata temeljenim na empirijskom pristupu, kada je gospodarski segment u pitanju. Danas smo svjedoci da se „konzultativni“ odnos spram komorskog sustava koji zastupa gospodarstvo kao i spram akademske zajednice koja analitički pristupa problemu, smatra samo „šminkanjem“ već donesenih propisa ili unaprijed pripremljenih pod okriljem najboljih EU standarda, nametanjem obveza gospodarstvu bez da ih se pitalo mogu li izdržati, kako i na koji način te koje su ekonomske i pravne posljedice. Dakle, ukoliko govorimo o primjeni EU standarda ili nekih drugih, prije svega moramo provjeriti koliko su primjenjivi na naše okvire proizvodnje ili neke druge uslužne djelatnosti, na kojoj smo razini, kako sustave poboljšati kako ne bismo samo donijeli propise po EU standardima „samo da ih donesemo“ a za implementaciju nek` vodi brigu netko drugi. Ovakav pristup stvara dugoročne financijske posljedice po same gospodarstvenike a potom posljedično i na punjenje proračuna u BiH.

Što će prema vama obilježiti 2019. godinu kada su u pitanju aktivnosti Komore na međunarodnom planu?

-Kao član odbora direktora Eurokomore, zastupanje interesa bosanskohercegovačkog gospodarstva u smislu gospodarske diplomacije, prezentiranje naših potencijala, sklapanje niza međunarodnih sporazuma, nazočnosti na reprezentativnim sajmovima, kao i promoviranje domaćeg samo su neke od aktivnosti, te naravno praćenje suvremenih trendova kada je u pitanju upravljanje za nas inovativnim procesima, te educiranje u dijelu koji govori u EU poticajima.

Vanjskotrgovinska komora BiH jedan je od partner Dnevnog lista u projektu promocije bosanskohercegovačkog privrednog sektora pod nazivom „Moj proizvod“. Koliko je važna promocija predstavljanja potencijala domaćeg gospodarskog  sektora?

-Promoviranje naših potencijala, davanje prioriteta domaćem proizvodu, „domaćoj pameti“, kojim jasno pokazujemo povjerenje u one koje predstavljamo, od velikog je značaja za unaprjeđenje gospodarskog sektora u cjelini.

Razgovarala: Selma Dandić, [email protected]
Foto: klix.ba

error: Content is protected !!