INTERVJU Belma Čečo Bakrač: Ponosimo se raskošnim talentom balerine Tamare Ljubičić

Čini se kako hrabrost direktorice Baleta NPS Belme Čečo Bakrač  u poduzimanju novih velikih pothvata uvijek biva okrunjena uspjehom.

Vjerujemo, sudeći po reagiranjima publike, da je tako i prilikom pothvata koji je u tijeku: 23. travnja  je na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu premijerno izveden balet „Uspavana ljepotica“ P. I. Čajkovskog, nakon polustoljetne pauze. Bio je to povod da Belmu Čečo Bakrač zamolimo za razgovor.

Tri mjeseca su trajale pripreme pod palicom vrlo zahtjevnog koreografa i redatelja, velikog majstora Dinka Bogdanića, za izvedbu omiljenoga baletnog djela. Što vas je potaknulo i ohrabrilo za takav potez?

-Planirajući novu premijeru baleta namjera mi je bila da ovo izuzetno lijepo baletno djelo postavimo i vratimo na našu scenu. Ovaj složeni balet predstavljao je izazov kako za naše umjetničke kadrove tako i za cjelokupnu produkciju. Sigurno je da i zbog toga od 1956. godine nije postavljan u Sarajevu. Mislim da je veoma važno da jedini profesionalni Balet u državi ima svoj „željezni repertoar“ i da njeguje tradiciju klasičnog baleta.

Čini se kako je Bogdanić više nego zadovoljan i nositeljicom glavne uloge Tamarom Ljubičić i ansamblom općenito?

-Tamara Ljubičić se u proteklim sezonama pokazala u nizu prvačkih uloga. Spomenuću samo neke: uloga Kitri u Don Quixotu, uloga Pepeljuge u baletu Pepeljuga, uloga Klare u Krcku Oraščiću, uloga Merime u Omeru i Merimi, uloga Palčice u Palčici, uloga Lize u Vragolastoj djevojci, uloga Alise u Alisi u zemlji čuda, uloga Ije u Okovanom Prometeju. Svi ovi naslovi i sve ove uloge svakako se ovu balerinu doveli do vrhunca u njenoj karijeri, te je s ulogom Aurore u novoj premijeri sigurno učinila i novi korak naprijed u svom umjetničkom stvaralaštvu. Čini me izuzetno sretnom da pratim njezin napredak, rad i njezino izrastanje u prvakinju baleta. Vjerujem da je pred njom zanimljiv i blistav put i u budućnosti, te da će je publika gledati u našim narednim predstavama i to jednako u onim klasičnim i onim suvremenim.

 Ansambl je, s druge strane, sretan što radi s takvim znalcem, kakav je Bogdanić…

-Za soliste ali i za ansambl dragocjeno je svako novo iskustvo, svako novo stvaranje i nova suradnja. Svakako da je velika sreća za svakog umjetnika raditi s koreografom kakav je Bogdanić. Za baletnu umjetnost i baletne igrače veoma je bitno susretati se s novim licima, upoznati druge pristupe, jer od svakog, ukoliko ste spremni i to želite, možete nešto novo i naučiti. To je jedan ispravan i zdrav u put u razvoju umjetnika, vidjeti druge i drugačije, osjetiti neki novi sistem rada i slično. Dinko Bogdanić je umjetnik s bogatom internacionalnom karijerom i svoje znanje i vještine nesebično je dijelio našim plesačima.

Kako su protjecale probe?

-Kao i sve probe pred baletne premijere – i ovog puta su bile složene i intenzivne. Složiti tri čina, pretočiti ih u ples i uskladiti igrače, uvesti u cijelu priču živi orkestar, traži vrijeme i dosta strpljenja. Zajedničkim zalaganjem svih sudionika, autora, plesača, naših radionica i administracije uspjeli smo doći do još jedne premijere i još jednog uspjeha našeg ansambla.

Tko još sudjeluje u izvedbi i tko su članovi autorskog tima?

-Kada govorimo o izvođačima bitno je istaknuti da u predstavi sudjeluje cjelokupan baletni ansambl, potpomognut Prvakom baleta Igorom Pastorom, dvojicom igrača iz Narodnog pozorišta u Beogradu, te solisticom Bojanom Lipovšćak iz Hrvatskog narodnog kazališta Split, kao i polaznicama Odsjeka za klasični balet Srednje muzičke škole u Sarajevu. Neki od mlađih članova našeg ansambla u ovom baletu dobili su priliku da se ostvare i u epizodističkim i solističkim ulogama. Za potrebe predstave ostvarila se i divna suradnja s Kulturno- umjetničkim društvom KUD Baščaršija , čijih dvanaest članova ima svoj zadatak i značajno mjesto u cijelom baletu. I ovog puta, Balet NPS izvrsno je surađivao sa Sarajevskom filharmonijom i maestrom Samrom Gulamović.

Tamara Ljubičić

Uz Dinka Bogdanića kao korografa i redatelja Uspavane ljepotice, autorski tim čine: Vedran Hrustanović, scenograf, Melisa Musić Ajkunić, izrada kapa, tijara i krunica, Moamer Šaković, dizajn svijetla. Kada je riječ o kostimu, značajno je reći da smo se ovog puta odlučili na posudbu kostima iz HNK Split, koji ovu predstavu trenutno nema na repertoaru. Kostimografkinje splitske verzije ovog baleta su bile Diana Bourek i pokojna Ika Škomrlj.

Kažimo nekoliko riječi o Bogdaniću općenito i njegovoj sjajnoj karijeri…

-Dinko Bogdanić rođen je u Starigradu na Hvaru. Obnašao je dužnost ravnatelja Baleta HNK Split  i ravnatelja Baleta u HNK Zagreb. Bio je prvi balet – majstor Državne opere u Berlinu, prvak baleta u Gartnerplatz Theater u Minhenu, profesor na Baletnoj akademiji u Minhenu, prvak baleta Državne opere u Hamburgu, prvak baleta Bavarske državne opere u Minhenu, prvak baleta HNK u Zagrebu, prvak Pittsburškog baleta – SAD, solist baleta HNK u Zagrebu. Kao solist plesao je u više od stotinu naslova. Surađivao je s brojnim koreografima među kojima se ističu: Balanchine, Mjasin, Jerome Robbins, Ruth Page, Johann Neumeier, Rudi van Manen, Rudi van Danzing, Billy Forsythe, Jiri Kylian, John Cranko itd. Neke od najznačajnijih koreogarfija su mu: Bajadera, Don Quixote, Giselle, Labuđe  jezero, La Valse, Romeo i Julija, Tramvaj zvani čežnja, Pavana za umrlu infantkinju.

Belma Čečo Bakrač

Tamara Ljubičić  izrasla je s druge strane u prvakinju kojom se doista moramo ponositi…

-Svakako da se naše kazalište može ponositi ovakvom balerinom. Njezin raskošni talent, karizmatičnost, suptilnost, besprijekoran i predan rad, i uza sve to jednostavnost rezultirao je stasavanjem u jednu ozbiljnu balerinu, balerinu koja može odgovoriti na najzahtjevnije baletne zadatke, onu s kojom bi svaki koreograf poželio raditi.

Koliko je veliki baletni skladatelj Čajkovski  uopće izvođen  na sceni NPS?

-Sarajevska publika je ovog vrsnog kompozitora mogla čuti i u prošloj sezoni baleta NPS. U studenome 2017. godine, nakon također duge pauze, na našu scenu postavljen je balet Krcko Oraščić u koreografiji gosta iz Beograda Konstantina Kostjukova. Sedam godina prije toga njegovu muziku smo slušali gledajući obnovu baleta Labuđe jezero.

Za života, pa i kasnije, bio je i osporavan i hvaljen, privatno – i sretan i nesretan. Ipak, ostavio je iza sebe čovječanstvu briljantan opus…

-Ovaj briljantni i prepoznatljivi kompozitor ukrajinskog porijekla jedan je od najvećih kompozitora romantizma. Osim baleta komponirao je i opere (Evgenij Onjegin, Djevica Orleanska, Čarodejka, Pikova dama i druge), simfonije te mnogobrojna orkestralna djela. Osporavanje i pohvala? Nije li to slučaj sa mnogim velikim stvarateljima. Vrijeme je najbolje pokazalo vrijednost rada i stvaralaštva P.I. Čajkovskog. Njegova muzika je nestvarna, čas bajkovita, čas dramatična, veoma lirična i ekstremno topla. Njegov rukopis prepoznatljiv je i zbog toga ga i danas rado slušamo.

Provedite nas kratko kroz libreto, kojemu je autor još jedan velikan…

-Originalni libreto za balet “Uspavana ljepotica“ sastavili su koreograf baleta Marius Petipa i Vsevološki. Ovaj balet je priča o usnuloj princezi Aurori koju nakon stogodišnjeg sna budi mladi, šarmantni princ. U samom prologu baleta kralj i kraljica slave rođenje svoje kćerke i priređuju  proslavu povodom  njezinog rođenja. Na proslavi se pojavljuju vile koje malu Auroru daruju najljepšim osobinama. Zabavu prekida dolazak vile Carabosse, uvrijeđene zbog toga što je zaboravljena i što nije bila pozvana na zabavu. Ona baca kletvu na malu princezu osudivši je da će se kada poraste ubosti na trn i umrijeti. Očajni kralj i kraljica ne znaju što da rade, ali im na svu sreću u pomoć pristiže dobra Vila Jorgovana koja Carabossinu kletvu ublažava i zaželi da princeza ne umre već da zaspe dugim snom dok je mladi princ ne nađe i ne poljubi.

Radnja prvog čina baleta odvija se nešto kasnije, kada priceza Aurora naraste i priredi se zabava povodom njezinog rođendana. U mnoštvu pozvanih su i mladi prinčevi od kojih se svaki nudi prelijepoj Princezi. Upravo tu će se i dogoditi proročanstvo i Aurora će se ubosti i pasti u duboki san. Dobra Vila Jorgovana uspavat će i sve prisutne na dvoru i začarat će dvorac.

Drugi čin predstave se odvija na izvici jave i sna. Nakon stotinu godina Vila Jorgovana  pokazuje put mladom princu, navodi ga da pronađe dvorac i usnulu princezu.On je pronalazi, zaljubi se i poljubi je. U tom času sve oživi, dvor dobija stari sjaj.

Treći čin donosi novo slavlje i to slavlje u čast  zaljubljenih. U Bogdanićevoj verziji baleta cijela priča počinje i završava u novo vrijeme, sto godina iza praizvedbe baleta.

U kakvim uvjetima radi naš Balet? Kakva je suradnja sa Filharmonijom?

-Današnji Balet Narodnog pozorišta Sarajevo radi i stvara nove balete u ne baš savršenim uslovima. Okruženi problemima koji se dotiču i drugih kulturnih i javnih poslova, dajemo sve od sebe da održimo naš reprizni repertoar i da unatoč svemu pripremamo nove kako klasične tako i moderne balete. Česte su situacije u kojima se ovi pothvati čine nemogućim i u kojima sav entuzijazam biva poljuljan. Svakako da bi podmlađivanje i proširivanje ansambla uvećalo broj predstava i podiglo sami kvalitet. Mi vjerujemo da će se to i dogoditi. S druge strane, suradnja sa Sarajevskom filharmonijom do sada je uspješna, te problemi s kojima se i ova institucija suočava obično padaju u zaborav nakon svake realizirane premijere. Mislim da je ključ ove dobre komunikacije prije svega ljubav prema onome što radimo, a potom međusobno razumijevanje i poštivanje.

Kada će biti izvedene reprize?

-Prva repriza planirana je za 24. travnja, a drugu reprizu naša publika moći će vidjeti u lipnju.

Pozovite čitatelje u kazalište…

-Pozivam sve one koji vole klasični balet, sve one koji nas podržavaju i prate, sve one koji vole Čajkovskog da dođu u kazalište i uživaju u onome što je Balet NPS pripremio ovog proljeća za njih.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!