INTERVJU Franjo Topić: Često izgleda kao da su Europa pa i BiH same sebe osudile na smrt

HKD Napredak danas je u Napretkovom klubu Lira u Sarajevu potpisalo ugovore sa studentima koji su dobili stipendije iz Napretkova Fonda za stipendiranje i sveučilište „Ivo Andrić – Vladimir Prelog“ za akademsku 2018./2019. godinu.

Vjerujem kako je ova vijest objavljena 13.travnja bila jedna od najljepših objavljenih u našem tisku u preduskrsno vrijeme. Napredak i dalje ispunjava svoju osnovnu zadaću…

Naš sugovornik je predsjednik HKD Napredak prof. dr. Franjo Topić.

Vjerujem da i Vas raduje dodjela stipendija mladim ljudima kojima već dugi niz godina nesebično pomažete u školovanju. Koliko njih je dobilo stipendije?

U vremenu u kojemu je mladima otežan pristup kako obrazovanju, tako i tržištu rada, svaka aktivnost koja amortizira moguće teškoće s kojima se populacija mladih susreće zasigurno je hvale vrijedna. U slučaju HKD Napredak, stipendiranje je vezano za sam DNK Društva, čije je naime osnivanje davne 1902. godine vezano za ljudski i plemeniti cilj: pomoći učenicima i studentima u njihovom školovanju. Među gotovo 16.000 stipendista u vremenu od osnivanja pa do zabrane rada Društva 1949. godine našla su se i dva nobelovca: Ivo Andrić i Vladimir Prelog, a od poznatijih – slikari Gabrijel Jurkić, Ismet Mujezinović, pjesnik Nikola Šop, Ivo Padovan i mnoge druge poznate osobe.

Od 1995. su Napredak i njegove podružnice podijelili više od 2.900 stipendija i potpora redovnim studentima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Poanta stipendiranja su stipendisti sami, za koje se nadamo da će ispisati povijest svojim uspjesima, pokazati i dokazati svu snagu svoje mladosti. I od novih, hvala Bogu, ima već dosta uspješnih opernih pjevača, direktora, znanstvenika… Ove akademske godine ukupno 32 je stipendista. Ukupan novčani iznos ovogodišnjih dodijeljenih stipendija iznosi 64.000 KM. Podijeljeni su prema pravilniku u nekoliko kategorija. 6 studenata prve godine najmlađa su kategorija i primat će stipendiju u iznosu od 1.000 KM za godinu dana. Nakon njih slijedi 18 studenata viših godina studija koji će primati stipendiju u iznosu od 2.000 KM za godinu dana. Dodijeljeno je i 6 stipendija u iznosu od 3.000 KM doktorandima, i 2 stipendije u iznosu od 2.000 KM za godinu dana studentima iz socijalno ugrožene kategorije. Posebna kategorija su tri studenta za učenje stranih jezika.

Zanimljivo je kako upravo naši stipendisti povezuju mnoge gradove i regije, kako Bosne i Hercegovine tako i Hrvatske. Naime, dolaze iz različith mjesta. Od Viteza, Širokog Brijega, Mostara, Sarajeva, Žepča, Kaknja, Kreševa, Bratunca, Ljubuškog, Odžaka, Tuzle do Zagreba i Slavonskog Broda. Studiraju u svim dijelovima regije od Zagreba, Zadra, Osijeka, Sarajeva, Mostara, Tuzle i Kragujevca. Povezuju i različite sfere ljudskog znanja. Od povijesti, povijesti umjetnosti, prava, ekonomije, sociologije, etnologije, psihologije, lingvistike, stranih jezika, teologije do farmacije, veterine, biologije, medicine, strojarstva i brodogradnje, građevine,  zračnog prometa te muzičke akademije.

Sredstva za Fond se osiguravaju putem donacija i dobrih ljudi, koji žele podržati ovu misiju HKD Napredak, pa pozivamo sve ljude da podrže stipendiranje. Bez dobro obrazovanih i dobrih ljudi nema dobre budućnosti. Uza sve ostalo što radim za Fond s radošću sam darovao novčani iznos koji sam dobio u okviru ovogodišnje nagrade Grada Sarajevo.

To nije jedina lijepa vijest iz Napretka. Započeli su već tradicionalni Uskrsni dani, kulturno-sportska manifestacija… Što nam oni ove godine donose?

-Središnjica i brojne Napretkove podružnice su se kao i svake godine potrudile radosni blagdan Uskrs obogatiti kulturno-sportskim manifestacijama koje su već započele  Uskrsnom izložbom Napretkove Udruge likovnih umjetnika koja je otvorena 15. travnja, u samostanu sv. Ante na Bistriku. Uskrsna izložba okupila je veliki broj likovnih umjetnika s četrdesetak djela u svim tehnikama koji su svojim radovima sarajevskoj publici i ovaj put ponudili istinski likovni užitak. Središnja uprava je pokrovitelj i Uskrsnog koncerta Napretkove Glavne podružnice Mostar i Katedralnog mješovitog zbora „Marija“ Mostar. Središnjica je pokrovitelj i koncerta u Banjoj Luci 27. travnja. Nemamo još dovoljno informacija o programima svih podružnica koje puno rade.

Središnji događaj ovih uskrsnih programa je Napretkov svečani uskrsni koncert, koji će se održati u srijedu, 24. travnja u 19 sati u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru u Sarajevu. Pozivamo sve ljude dobre volje da podrže i uveličaju ovu vrijedno pripremanu prigodnu glazbenu poslasticu. Svi naši koncerti su humanitarnog karaktera, to želim naglasiti i što god prikupimo od koncerata, manifestacija, uplaćujemo u naš Fond za stipendiranje. Na Uskrsni koncert ulaz je slobodan, kao što je to slučaj već godinama i svi su dobrodošli. U svibanj ćemo ući sa sportskim manifestacijama, tako da će se 4. i 5. svibnja na nogometnom stadionu NK SAŠK Napredak u Doglodima održati Napretkov malonogometni turnir za veterane i pionire – Memorijalni turnir Zdravko Bošnjak – Čavta, a u znak sjećanja na jednog vrijednog i preminulog SAŠK-ovca, koji je disao i živio SAŠK. I za kraj Uskrsnih dana 2019. godine prirediti ćemo Dvanaesti Uskrsni boćarski turnir koji je na programu je 5. svibnja na terenima Boćarskog kluba Napredak Willa. Kao i uvijek očekuje se sudjelovanje najboljih bh boćara. Napredak Vas očekuje.

Veliki Uskrsni koncert privlači najviše pozornosti. Tko su ovogodišnji sudionici?

-Napredak se oduvijek trudi da očuva temeljne vrijednosti, da očuva tradiciju i uljepša svakodnevnicu. Na ovogodišnjem Svečanom uskrsnom koncertu čast nam je najaviti da će se sarajevskoj publici predstavit Mješoviti župni zbor iz Međugorja i Tamburaški sastav “Misericordia” iz Šurmanaca/Međugorje. Na koncertu će također nastupiti Katarina Kikić, sopran, Darija Ramljak, vokal, Karlo Milićević, bariton, Katja Krolo-Šarac, orgulje i Davor Markota u ulozi dirigenta.

Sve pobrojano unosi svjetlost u pomalo sumorno ozračje u zemlji. Izdvojite još nekoliko važnih događaja u organizaciji Napretka od prošlogodišnjeg do ovogodišnjeg  blagdana…

-Volim reći kako je u Napretku „zabranjeno kukanje“ kao kod pape Franje. Napredak je konkretni dokaz kako se može puno napraviti i to još nevladina organizacija koja nije dužna ništa činiti. Jedna od oznaka Napretka je kontinuitet i stalnost u radu: Napredak godinama organizira godišnje oko 500 manifestacija što znači jedna i pol dnevno. Kad je vidio koliko je Napredak učinio, gradonačelnik Zenice g. Kasumović je izjavio da je Napredak više učinio nego deset kantonalnih ministarstava. Posebno hvala svim volonterima u podružnicama koji to realiziraju s voljom i ljubavlju. Hvala i mnogim sponzorima, trebale bi i državne institucije više podržavati rad kulturnih društava. Kad bi samo nabrojali sve manifestacije, to ne bi stalo u cijele Vaše novine. Dovoljno je uz Božićne i Usrksne dane spomenuti Šopove dane na Plivi, Likovne kolonije u Breškama/Tuzla, Lukavcu i Garevcu/Modriča, Uskopaljske jeseni, Smotre folklora, Pokladni karnevali, Ljetna škola njemačkog jezika u Beču, Dječji festivali u Busovači i Hamiltonu/Kanada… Izlaze tri lista u Tuzli, Travniku i Varešu. Organiziramo međunarodne konferencije o socijalnom dijalogu pod pokroviteljstvom Europskog centra za radnička pitanja (EZA), suorganiziramo konferencije s Paneuropskom unijom. Koga više zanima ima informacije u našem Godišnjaku a dosta i na webs. Sad pravimo i novu medijsku platformu.

Vi ste osoba koju krasi već poslovični optimizam. Ipak, brine li Vas opće stanje u BiH?

-Više puta mi je prigovoreno što sam optimista i da sam jedan od rijetkih koji govori pozitivno  o BiH. Znam da je ovo nepopularno što ja govorim jer je moda kukanje i blaćenje svega i svačega. Ja ne govorim mišljenje i ne iznosim dojmove nego govorim s konkretnim podacima. I za to imam neku potvrdu i u radu Napretka. Općenito je važno tražiti u svemu ono što je pozitivno, jer u svakoj zemlji, organizaciji, kod svakog pojedinaca možete naći negativno. Neki ljudi i neki mediji kao namjerno stvaraju lošu i negativnu sliku o životu u BiH. Treba imati i mjeru. Ima više propalih i neuspješnih firmi, jer je to i normalno pogotovo što mi još živimo u tranzicijskoj zemlji. I u dobroj zemlji kao što je Belgija 2017. propalo je preko tisuću firmi. Pa ne znaju svi ljudi stvarati i voditi dobre firme. Ima šezdeset tisuća nogometaša, a samo je pedesetak reprezentativaca. Ali ipak u BiH ima puno novih radnih mjesta i o tome se malo govori. Samo u Derventi imaju četiri austrijske firme. U Vitezu ima više tisuću radnih mjesta nego što ih je ikad bilo, u Kiseljaku je napravljeno više u zadnjih deset godina, nego u prijašnjih sto godina. I tako redom: Široki Brijeg, Ljubuški, Srebrenik, Bijeljina… Nemojmo samo govoriti o propalim firmama. Pogledajte samo npr. koliko je nastalo dobrih vinarija ili uljara u Hercegovini. Treba zbrinuti radnike koji su ostali bez posla, nadoknaditi neplaćene doprinose i plaće, pomoći prekvalifikaciju. Njemačka treba sad milijun radnika, ali u isto vrijeme ima pet milijuna nezaposlenih. Gospodarstvo kao i život je dobro komplicirano. Treba govoriti o pozitivnim primjerima i tako stvarati dobru atmosferu kod ljudi i davati im poticaje da i sami stvaraju dobre firme.

Što Vas posebno brine?

-Puno toga. Osim onih ekonomskih pitanja sve nas treba brinuti odlazak mladih i posebno cijelih obitelji. To ima veze s ekonomijom, ali i s ukupnim stanjem u zemlji, posebno stalne političke napetosti, tako da je ljudima dodijalo svaku večer gledati političke svađe. No najveći problem BiH a i cijele Europe je mali natalitet. Tu nema velike filozofije. U Europi je natalitet od 1,2 do 1,8 pro mila. A za održavanje sadašnjeg broja minimum je 2,2. Zar treba ovome komentar? Često izgleda kao da je Europa pa i BiH sama sebe osudila na smrt. I nije točno da je jedini i glavni materijalni razlog. Uzimajući sva mjerila,  nikad se nije bolje živjelo. Razlozi su pretjerani konzumizam, neumjerenost u potrošnji, odsutnost volje za žrtvu i najvažnije pomanjkanje ljubavi prema djeci i prema životu. Jeste li zapazili da gotovo nema smijeha. Više se smiju afrička gladna djeca, nego europska sita djeca. Znate li da je depresija četvrta bolest u zapadnom svijetu.

Nazire li se svjetlo na kraju tunela?

Već sam u prethodnom pitanju na to dobrano odgovorio. Da rasčistimo moguću zabunu. Vi znate da sam i osobno socijalno osjetljiv. Ima ljudi u javnim kuhinjama, ima nezaposlenih, ima umirovljenika s malom mirovinom da čovjek ne zna kako uopće žive. Ipak dosta djece pomaže roditelje, od naših inozemaca dolazi u BiH preko tri milijarde KM.  Ali treba reći da se, prema uobičajenim mjerilima, generalno nikad nije bolje živjelo u BiH kao ni u Europi. I u Americi ima siromašnih. Ali ako ima više stanova i auta nego obitelji, onda se ne može govoriti o siromaštvu. Svjetlo uvijek postoji i postojati će. Sve je u očima promatrača. Ne smijemo dozvoliti da nam itko ugasi luč vjere. Vjere u Boga, vjere u čovjeka, vjere u vrijednosti, vjere u naše mogućnosti, a one su velike. Stalna je borba između Dobra i Zla. Za trijumf Zla dovoljno je da dobri ljudi ništa ne čine.

Nedavno ste dobili prestižnu nagradu. Recite nam što vam znači nagrada Grada Sarajeva?

Prije svega zahvaljujem Gradu i svima koji su zaslužni za to. Čini mi se važnim spomenuti da su svi članovi iz svih stranaka prisutnih u Odboru i Vijeću jednoglasno glasali za mene, što je rijedak primjer da se u ovoj zemlji svi slažu oko nečega. Ova nagrada nije samo meni, nego je i mojoj Bogosloviji, Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Paneuropskoj uniji i Hrvatskom kulturnom društvu Napredak, institucijama kojima sam posvetio svoj životni i profesionalni vijek. Ova nagrada je i svoj mojoj dragoj rodbini.

Kao što je očito iz moje biografije, ja volim raditi, možda nekad i previše, jer dobrim radom čovjek usavršuje sebe, druge, društvo a i čitav svijet. Nastojao sam i nastojim da sav moj rad bude širenje Dobra. Uvijek me je vodila misao da sve što je božansko to je dobro, a to znači i sve što je dobro jest božansko. Isus nas uči da dana čaša vode ima božansku vrijednost.

Pošaljite Uskrsnu poruku čitateljima…

Kristovo uskrsnuće je za sve kršćane „svjetlo na kraju tunela“. Kad su se apostoli susreli s uskrslim Kristom i oni su uskrsnuli. Od dotada uplašenih i izgubljenih ljudi, sad su postali vjesnici Kristova uskrsnuća sve dotle da su dali i svoje živote za vjeru u uskrsnuće. S uskrsnućem je počelo novo vrijeme i velika obnova svijeta. To je i svima nama poruka, da možemo i trebamo od pesimista postati optimisti i da trebamo sada obnoviti svoju vjeru i vjeru u svakodnevno vlastito uskrsnuće. Hvala svima koji nisu pesimisti i koji šire Dobro.Dragi moji vjernici, kršćani i dobri ljudi želim Vam od srca u svoje ime i u ime HKD-a Napredak radostan i blagoslovljen Uskrs.

Razgovarala: Vesna Hlavaček, [email protected]

2 thoughts on “INTERVJU Franjo Topić: Često izgleda kao da su Europa pa i BiH same sebe osudile na smrt

  • travanj 21, 2019 at 10:23 am
    Permalink

    Pravi ustasa sa destak posto rvata u BIH
    Zivjela Bosna i Hercegovina

    Reply
  • travanj 21, 2019 at 3:53 pm
    Permalink

    jusufe rucaj govna…posto u bosni nemas sta….

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!