INTERVJU SMILJAN VIDIĆ: Zajedno izgrađujemo Čapljinu kao mjesto dobrog življenja

„Kroz naš rad vodili smo računa o ravnomjernom infrastrukturnom razvoju cijele Općine, o poboljšanju uvjeta rada u školama, vrtićima…, formirali smo Službu za poljoprivredu i Službu za pitanja branitelja koje do tada nisu postojale, modernizirali općinsku upravu, znatno poboljšali komunikaciju s građanima kroz izravne  razgovore u mom uredu ili preko naše službene stranice. Sve to je rezultiralo puno povoljnijom društvenom atmosferom i zainteresiranošću građana da zajedno izgrađujemo Čapljinu kao mjesto dobrog življenja“, ističe Vidić

Načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić u intervjuu za Dnevni list govori o značajnim projektima koji se provode na području općine, gospodarskom razvoju, potencijalima kao i izazovima koje tek treba riješiti.

Ističe kako je ključni projekt bio novi Prostorni plan kroz koji su isplanirali na razdoblje od deset godina prostor i njegovu namjenu. To je bio temelj svega što su kasnije radili. Ističe kako su formirali Službu za poljoprivredu i Službu za pitanja branitelja koje do tada nisu postojale, modernizirali općinsku upravu, znatno poboljšali komunikaciju s građanima kroz izravne  razgovore u uredu načelnika ili preko službene stranice.

Sve to je, naglašava načelnik Vidić, rezultiralo puno povoljnijom društvenom atmosferom i zainteresiranošću građana da zajedno izgrađujemo Čapljinu kao mjesto dobrog življenja. Ovu godinu su, navodi, započeli ambiciozno što se najbolje vidi iz proračuna koji iznosi nepunih 17 milijuna KM, a posebno ističe činjenicu kako aktivno rade na stvaranju još povoljnije društvene i poduzetničke atmosfere.

Vidić ukazuje i na brojne potencijale Čapljine te kaže kako su zadnjih par godina učinjeni su pozitivni pomaci s županijske razine u smislu poticanja povrtlarske, voćarske  i vinogradske proizvodnje. Značajni potencijal je turizam koji u zadnjih nekoliko godina pokazuje sve bolje rezultate, ali na tome se, dodaje, još mora raditi

Možete li se osvrnuti na proteklo razdoblje u radu te koji su najveći izazovi s kojima ste se suočavali kada je riječ o društvenoj i gospodarskoj situaciji u Čapljini?

-Funkciju načelnika obnašam od 2008. godine, dakle već deset godina. Tih deset godina je bilo obilježeno mnogim izazovima s kojima sam se zajedno s mojim suradnicima suočavao. Ključna stvar je da smo na većinu tih izazova pozitivno reagirali odnosno rješavali smo probleme koji su bili naslijeđeni ili su se pojavljivali kroz ovo razdoblje. Istovremeno smo realizirali brojne projekte od ideje do realizacije na terenu. Sam početak je bio težak jer je trebalo riješiti manjak u proračunu od cca 3,5 mil. KM, koji je nastao većinom zbog nerealiziranih, a dospjelih sudskih presuda. Međutim, vođeni krilaticom „ ne kukamo što je mrak, nego se trudimo upaliti svijetlo„ uspjeli smo vratiti sve dugove, stabilizirati proračun i realizirati brojne projekte na području općine Čapljina. Trebalo bi puno prostora za nabrojati sve projekte te  ću spomenuti samo neke. Ključni projekt od kojeg je sve krenulo jeste potpuno novi Prostorni plan kroz koji smo isplanirali na razdoblje od deset godina prostor i njegovu namjenu. To je bio temelj svega što smo kasnije radili. Kroz naš rad vodili smo računa o ravnomjernom infrastrukturnom razvoju cijele Općine, o poboljšanju uvjeta rada u školama, vrtićima…, formirali smo Službu za poljoprivredu i Službu za pitanja branitelja, koje do tada nisu postojale, modernizirali općinsku upravu, znatno poboljšali komunikaciju s građanima kroz izravne  razgovore u mom uredu ili preko naše službene stranice. Sve to je rezultiralo puno povoljnijom društvenom atmosferom i zainteresiranošću građana da zajedno izgrađujemo Čapljinu kao mjesto dobrog življenja.  Rekonstruirane škole u Čapljini, Višićima i Domanovićima po svim pravilima energetske učinkovitosti, novoizgrađena škola u Čeljevu, novoizgrađeni vrtić s jaslicama, kilometri asfaltiranih putova, kilometri nove javne rasvjete po mjesnim zajednicama, 120 kilometara vodovodnih cijevi, balon sportska dvorana, otvoreni sportski tereni, novi parkovi, nogostupi s zelenim površinama, kružni tokovi, fontane…..sve to je rezultiralo da Čapljinu zovu Cvijet Hercegovine.

Koji su najvažniji prioriteti na kojima treba raditi u godini koja je pred nama?

-Ovu godinu smo započeli ambiciozno što se najbolje vidi iz Proračuna koji iznosi nepunih 17 mil. KM. Ipak, nije u novcu sve, zato ćemo se prije svega potruditi na daljem radu stvaranja još povoljnije društvene i poduzetničke atmosfere. U tijeku je projekt LIFE koji radimo zajedno s Svjetskom bankom, a kroz ovaj projekt smo pojednostavili sve procedure za izdavanje različitih vrsta dozvola i dokumenata, neke od procedura smo ukinuli, pojeftinili smo administrativne pristojbe, održavamo redovite sastanke s gospodarstvenicima…Sve s jednim ciljem, a to je novo radno mjesto. Treba spomenuti i našu Jedinicu za lokalni ekonomski razvoj koja radi  na projektima kojima je nositelj Općina, ali daje i snažan suport zainteresiranim gospodarstvenicima. Kao rezultat takvog rada je 6 mil. KM povučenih sredstava iz EU fondova. Dva ključna projekta za ovu godinu su sanacija i zatvaranje gradske deponije Ada,  izgradnja potrebite infrastrukture u gospodarskoj zoni Zvirovići te LED rasvjeta u gradskom području. Svakako, nastaviti ćemo s asfaltiranjem  i rekonstrukcijom lokalnih putova, graditi će se još jedan kružni tok, tu je nastavak rekonstrukcije nogostupa…

Na koje bi potencijale kojima Čapljina raspolaže posebno skrenuli pozornost te postoji li prostor za dodatno djelovanje kako bi isti iskoristili?

-Čapljina ima mediteransku klimu, plodno zemljište, četiri rijeke, jedno jezero, željezničku prugu, auto-put. U Čapljini se križaju dva magistralna puta, ima vrijedne kulturno-povijesne znamenitosti….sve su to potencijali od kojih su neki manje, a neki više iskorišteni. Zbog klime, obilja vode, plodnog zemljišta i radišnih ljudi značajna gospodarska grana je poljoprivreda kojoj bez državne politike u smislu zaštite od uvoza JLS mogu teško pomoći. Ipak, zadnjih par godina učinjeni su pozitivni pomaci sa županijske razine u smislu poticanja povrtlarske, voćarske  i vinogradske proizvodnje. Značajni potencijal je turizam koji u zadnjih nekoliko godina pokazuje sve bolje rezultate, ali na tome se još mora raditi. Mišljenja smo da se moraju ojačati općinske TZ na račun županijskih i federalne TZ.  Puno očekujemo od ulaganja u gospodarsku zonu u Zvirovićima  koja je u neposrednoj blizini auto-puta Koridor Vc, a samim tim i luci Ploče, zračnoj luci u Mostaru, željeznici…

Što je ključ demografske obnove i zaustavljanja negativnih trendova kojima je Hercegovina zahvaćena?

-Trend iseljavanja iz BiH odnosno  iz cijele regije nije zaobišao ni Čapljinu, mada ne u tolikom obimu kao u nekim drugim  sredinama. Jasno da nas to zabrinjava i koliko je to u našoj moći pokušavamo zaustaviti taj trend. Istraživanja su pokazala da se ljudi iseljavaju iz ekonomskih razloga, političke nestabilnosti, a ima i onih koji su podlegli tom trendu, jer kako drugačije nazvati one koji ovdje imaju pristojna primanja, a ipak  idu vođeni pričama o silnim tisućama eura koje dobivaju kao plaću. Problem iseljavanja je slojevit i u njegovom  kvalitetnom rješavanju moraju sudjelovati sve razine vlasti kako bi se ojačalo gospodarstvo i otvarala nova radna mjesta, a plaće bile primjerene trenutku kojeg živimo. Ključnu ulogu imaju političari i gospodarstvenici, političari da stvore kvalitetan ambijent u cijeloj BiH bez političke nestabilnosti, jer kapital ide tamo gdje je siguran, a na žalost za BiH se ne može reći da je politički stabilna država. Naši gospodarstvenici također moraju shvatiti da se kvalitetnog radnika treba pristojno platiti, voziti skupi auto, a istovremeno radniku davati plaću od 500-700 KM, nije moralno, a u konačnici je i kontraproduktivno. Općina Čapljina se sukladno svojim mogućnostima i ovlastima trudi zadržati svakog čovjeka. To radimo kroz razvoj infrastrukture, stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta, ulaganje u mladež kroz stipendije studentima, sufinanciranje doktorskih studija, svake godine primimo pedesetak pripravnika… Ipak, još jednom naglašavam da sve razine vlasti moraju ozbiljno i sinkronizirano prići ovom problemu.

Jeste li zadovoljni odnosom drugih razina vlasti prema Čapljini? 

-Suradnja s višim razinama vlasti  je na zadovoljavajućoj razini, kažem zadovoljavajućoj jer uvijek se može više i bolje. Puno je različitih projekata koje smo realizirali s županijskom, federalnom i državnom razinom vlasti. Izdvojio bih jako dobru suradnju s Vladom HNŽ-a te ovom prilikom zahvaljujem svim ministrima s predsjednikom Vlade Nevenkom Hercegom na čelu. Nadam se da će se uskoro formirati kvalitetna županijska i federalna Vlada u kojoj će participirati HDZ BiH kao izraziti pobjednik u hrvatskom biračkom tijelu te da ćemo nastaviti uspješnu suradnju na korist općine, županija, Federacije i BiH.

Razgovarao: Dario Pušić,[email protected]

error: Content is protected !!