“Spajao je i lijeve i desne, ne dijeleći Hrvate na Bosance i Hercegovce – toga nam danas nedostaje”

“Iskreno žalim da takvih ljudi nema više, sposobnosti neskrivene ljubavi prema Hercegovini koja se živi u Sarajevu. Kako nam toga danas nedostaje”, rekao je biskup Sudar. Profesor Kukić prisjetio se jedne, do sada u javnosti, nepoznanice. “Kada je 1992. godine došao na mjesto predsjednika HDZ-a, meni je ponudio da budem glasnogovornik, ali ja to nisam prihvatio rekavši mu da se moje uvjerenje razlikuje. On je to  razumio”.

Na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta Hercegovina u Bijakovićima kod Međugorja, protekli vikend održan je Okrugli stol ‘Život, rad i djelo prof.dr. Milenka Brkića’, kojim je obilježena 75. obljetnica rođenja i odana počast i zahvala suutemeljitelju i prvom rektoru ovog Sveučilišta. O osobnim iskustvima življenja, susretanja i suradnje s prof. Brkićem, kao i o rezultatima njegova životnog djela govorili su njegovi kolege, prijatelji i životni suputnici. Ovom prilikom, uspješan kanadski poduzetnik hercegovačkih korijena Antun Kikaš, koji je također nazočio događaju, obećao je donaciju-stipendiranje od 20.000 dolara studentima slabijeg imovnog stanja.

Izlagači brojne kolege i prijatelji

Već na prvi pogled na imena izlagača i gostiju, dalo se zamijetiti da se radi o vrlo širokom i raznolikom krugu uvaženih i istaknutih osoba koje su govorile o dragom prijatelju, kolegi, profesorskom uzoru i autoritetu, njegovim profesionalnim početcima na fakultetu u Sarajevu, brojnim profesionalnim postignućima do osnivanja prve, privatne visokoškolske ustanove u BiH, Sveučilišta Hercegovina.

O profesoru Brkiću moglo se čuti da je bio čovjek dijaloga, međusobnog uvažavanja i poštovanja drukčijih mišljenja, te da je jedan od najvažnijih osoba u novoj povijesti BiH.

Međutim, okrugli stol okupio je izlagače kojih se vrlo rijetko zajedno može vidjeti na jednom mjestu, različitih stajališta i pogleda, pogotovo u današnjem društveno-političkom okruženju u BiH.

O životu, prijateljstvu, profesionalnom radu, pored njegovih brojnih sveučilišnih kolega, između ostalih, govorili su i Josip Muselimović, odvjetnik, književnik i predsjednik Matice hrvatske Mostar, prof. Mirko Pejanović, bivši član Predsjedništva R BiH, Marinko Pejić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća iz Sarajeva, potom, akademik, prof. Slavo Kukić, prof. Hašim Muminović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, profesor mons. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak Sarajevo, Antun Kikaš uspješni kanadski građevinski poduzetnik hercegovačkog podrijetla, mons. Pero Sudar, pomoćni vrhbosanski biskup, Luka Brković, umirovljeni svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, prof. fra Andrija Nikić, predsjednik HKD Napredak Mostar kao i mnogi drugi kolege i životni prijatelji.

Okruglom stolu nazočili su i premijer Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić, kao i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić i predsjednik Općinskog vijeća Predrag Smoljan.

“U staklenim vremenima sukoba podigao je barjak dijaloga”

Prisjećajući se zajedničkog života iz najranijih dana, odrastanja i školovanja u rodnim Bijakovićima, teške sudbine njihovih obitelji u poraću koja je ostala bez očeva brojih članova, odvjetnik Josip Muselimović, između ostaloga, kazao je: “Nije mogao dugo u političkoj baruštini. Izdignuo se od toga. Želio je sačuvati krhke spone mira i zajedništva. U staklenim vremenima sukoba, dr. Milenko Brkić podigao je barjak dijaloga, zajedništva i međusobnog razumijevanja i takav ostao do kraja”.

“Imao je hrabrost kazati svakome što misli.Teško je i danas naći takvog čovjeka”, kazao je Muselimović

Osvrćući se na dane provedene u Sarajevu i prijateljevenj sa prof. Brkićem, Luka Brković, umirovljeni svećenik Vrhbosanske nadbiskupije za njega je kazao da “nije bio čovjek nego ljudina”.

.

Kukić: “Milenko mi je ponudio da budem glasnogovornik HDZ-a”

Profesor Slavo Kukić prisjetio se prvog susreta sa prof. Milenkom Brkićem koji se pretvorio u životno prijateljstvo i uvažavanje. On je iznio i zanimljive ‘crtice’.

“Izgradili smo međusobno povjerenje i prijateljstvo, bili smo istinski prijatelji. Kada je 1992. godine došao na mjesto predsjednika HDZ-a, meni je ponudio da budem glasnogovornik, ali ja to nisam prihvatio rekavši mu da se moje uvjerenje razlikuje, on je to odmah razumio. Ali, to uopće nije utjecalo na naše relacije. Naprotiv, one su se razvijale cijeli život”, kazao je Kukić.

Podsjetivši da su 1997. zajedno formirali Hrvatsku narodnu zajednicu (HNZ), Kukić je kazao: “Mnogi su se pitali ‘otkud u tome nas dvojica’. Milenko, istinski demokršćanin, a ja ljevičar. Znali smo nas dvojica to, ali smo rekli da naša misija nije uobičajena da idemo u političku utakmicu i osvajamo mandate itd. Cilj je bio da omekšamo taj politički ambijent u zapadnoj Hercegovini kada je bila vrlo visoka razina straha kod ljudi. Mi smo procjenjivali da ćemo našim javnim djelovanjem utjecati da se ta razina straha smanji i da ljudi počnu normalnije razmišljati. Mislim da smo u tome i uspjeli. Uvijek sam na njega mogao računati kada mi je pomoć bila potrebna, a on je uvijek mogao računati na mene. U njemu sam imao iskrenog prijatelja skoro 30 godina i to će ostati dio mene”.

O profesoru Brkiću govorio je i predsjednik HKD Napredak Mostar, fra Andrija Nikić.

“Milenko Brkić je bio tih i ponosan, svoj i naš, suputnik, sugovornik, djelitelj planova i radosnih uspjeha. Čovjek velikog srca i djetinje, blage duše, ali istodobno odmjeren i kritičan prema sebi i drugima”, kazao je fra Andrija Nikić, nazvavši prof. Brkića velikim arhitektom odgoja i pisane riječi.

Neskrivena ljubav prema Hercegovini koja se živi u Sarajevu. Kako nam toga danas nedostaje”

“Milenko se u trenutku mijenjao kada se radilo o pravima manjih, ugroženih i nemoćnih. Jako je bio osjetljiv na to pitanje i uvijek se odlučno postavljao kao zaštitinik”, kazao je na okruglom stolu mons. Pero Sudar, pomoćni vrhbosanski biskup.

“Čitajući okružno pismo pape Franje, našao sam jedan izraz – ‘nježna borbenost’. Papa Franjo kaže da je to jedna od karakteristike, veličine ljudskog duha. Također, ono što me se dojmilo i što iskreno žalim da takvih ljudi nema više je sposobnost neskrivene ljubavi prema Hercegovini koja se živi u Sarajevu. Kako nam toga danas nedostaje”, zaključio je, imeđu ostalog biskup Sudar.

“Slaganje i lijevih i desnih, i Bosne i Hercegovine”

Prof. mons. Franjo Topić posebno je istaknuo  širinu prof. Milenko Brkića u “slaganju” i lijevih i desnih, i fratara i dijecezanskih svećenika, i Bosne i Hercegovine.
 “To je jedna od velikih odlika ljudi. Trebamo biti širi, a kad prigovaramo, nemojmo biti veći od dragoga Boga. Milenko je bio rođen za lidera, imao je izvanredne organizatorske sposobnosti, znao je razlikovati važno i sporedno, što je vrlo važno. Bio je zadnji ministar u posljednjoj jugoslavenskoj vladi iako su svi znali da je bio vjernik i hrvatski osviješten, a nije slučajno da je bio i ministar u prvoj, demokratskoj vladi, predsjednik HDZ-a, a procijenio je da dalje neće ići…to pokazuje njegov karakter, sposobnost takta s ljudima jer s ljudima nije lako. To je, zapravo, najteži posao”, kazao je mons. Topić.

Međutim, Topić je posebno istaknuo i neraskidivu povezanost Brkića sa Bosnom i rodnom Hercegovinom i Bijakovićima. “Ne razumijem kako netko može suprotstavljati Hercegovinu i Bosnu i to ima samo kod Hrvata. Toga nema kod Bošnjaka i Srba. Ne vidim čemu to treba. Milenko je znao njegovati svoj, a da ne izaziva druge, da stvara harmoniju, da usuglašava naše identitete s drugim ljudima”, zaključio je Topić.

Prijatelja i kolege prisjetio se i prof. Mirko Pejanović, bivši član Predsjedništva R BiH, kazavši kako je upravo od prof. Brkića tražio mišljenje i savjet.

On se osvrnuo na politička zbivanja iz doba agresije na BiH, kada je egzistirala Republika BiH, a njeno Predsjedništvo se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, te jednog člana iz reda ostalih.
“Tada se željelo da u Predsjedništvu budu po dva člana iz reda bošnjačkog i srpskog naroda, a jedan iz hrvatskog i ‘ostalih’. Nazvao sam prof. Brkića i pitao ga o tome jer sam želio čuti njegovo mišljenje. On je kazao ‘Znaju li što rade? Pa, gdje im je pamet?’. Mogu slobodno kazati da je njegovo mišljenje utjecalo da se stvari promijene”, istaknuo je Pejanović.

Od brojnih kolega prof. Brkića koji su izlagali na okruglom stolu mogao se izvesti možda i najvažniji zaključak: U vremenu sujete, taštine i puno sebičnosti u akademskoj zajednici, prof. Milenko Brkić bio je svijetla točka koja i danas svijetli.

PIŠE: V. Herceg

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!