EU očekuje da se kratkoročne socioekonomske reforme počnu provoditi do svibnja

Socioekonomske reforme nasušno su potrebe kako bi se Bosna i Hercegovina uistinu oporavila, krenula ka stabilnosti te uz političku i pravnu sigurnost počela se i demografski oporavljati. Na sve to ukazuju nam i međunarodni prijatelji što je još jednom potvrđeno i na dvodnevnom radnom sastanku o socioekonomskim reformama predstavnika Europske unije, kreatora politika u BiH i ključnih međunarodnih partnera.

Johann Sattler, voditelj Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik Unije u BiH, potvrdio je kako je planirano da se usvojeni zaključci ovog skupa pretoče u konkretniju realizaciju akcijskih planova. Naime, na navedenom skupu domaće vlasti usuglasile su se nadopuniti akcijske planove za provedbu socioekonomskih reformi sa ključnim kratkoročnim socioekonomskim prioritetima.

Tih kratkoročnih prioriteta je 16 – ekonomsko upravljanje, jedinstveni ekonomski prostor i poslovno okruženje, liberalizacija trgovine, efikasnost, efektivnost i transparentnost javnog sektora, financijski sektor i monetarna politika, obrazovanje, istraživanje i razvoj, i inovacije, energija i transport, socijalna politika i zapošljavanje te životna sredina i klimatske promjene.

– Sve razine vlasti preuzele su obvezu realizirati ovakve ciljeve. Dali smo rok do svibnja, kada je planiran samit EU i zemalja zapadnog Balkana u Zagrebu, kazao je Sattler.

Međutim, s obzirom da je BiH u konstantnoj političkoj blokadi, da su predstavnici Republike Srpske jasno dali do znanja da će blokirati donošenje bilo kakvih odluka naša zemlja bi na svibanjski samit opet mogla praznih ruku.

Reforme i put ka EU

Sattler je ponovio kako su ekonomska pitanja izuzetno važna za žitelje ali i zbog činjenice da se BiH obvezala ispuniti i 14 kriterija iz Mišljenja Europske komisije kako bi mogla nastaviti svoj europski put.  U tom kontekstu kaže je da je Komisija objavila novu metodologiju pristupa, u kojoj se daje značaj upravo ekonomskim reformama.

Dodaje kako su na dvodnevnim sastanku imali predstavnike svih razina vlasti, polazna osnova za diskusiju su bili aktualni planovi koje su usvojile obje entitetske vlade, to su pitanje poboljšanja poslovnog okruženja, depolitizacija javnih poduzeća, poticanje rasta i konkurentnosti.  Kada je riječ o depolitizaciji javnih poduzeća spomenuo je primjer zračne luke u Sarajevu Osvrnuo se i na povezanost cestovnog prometa, izgradnju koridora Vc, gdje je potrebno ubrzati izgradnju.

Fadil Novalić, federalni premijer, smatra da je dvodnevni sastanak u Bijeljini najvažniji skup za BiH u posljednje tri-četiri godine, od momenta kada je usvojena Reformska agenda te očekuje kako će pomoći da se društvo ponovo vrati ka socioekonomskim temama kao glavnim temama društva. Naglasio je da je bilo riječi o reformama u svjetlu nove metodologije EU.

– Ta metodologija u centar zbivanja stavlja socioekonomske reforme, te mislim da smo time dobili svi koji imamo takva gledišta koji tim reformama, rekao je Novalić. Mišljenja je kako je sada vrijeme da se mijenja paradigma u socioekonomskom pogledu, što je ovaj skup i trebalo da definira.

– Konačno u fokus možemo dovesti budućnost, a ne prošlost i u tom smislu svi su iznosili svoje prijedloge o četiri definirana cilja, a sve s ciljem puta ka EU, smatra Novalić.

Jasni ciljevi

Uz navedeno, u zaključcima nakon sastanka navodi se kako su bh. vlasti i dalje opredijeljene za dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u EU i ponovile svoju opredijeljenost da izrade i provedu politike za rješavanje ključnih socioekonomskih izazova s kojima se suočava BiH i njeni žitelji, a u skladu u skladu sa zahtjevima iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo. U EU skladu sa zaključcima Vijeća EU o BiH iz prosinca 2019. godine, predstavnik EU je ponovio nedvosmislenu posvećenost perspektivi BiH u EU i to kao jedinstvene, nedjeljive i suverene zemlje. Sudionici su potvrdili i da dokument naziva “Zajedničke socioekonomske reforme za razdoblje 2019. do 2022.”, koji su entitetske vlade usvojile 10. studenog 2019., a Vijeće ministara 30. siječnja 2020. pod nazivom “Socioekonomske reforme u BiH za razdoblje 2020. do 2022.”, predstavlja važan plan za rješavanje ključnih socioekonomskih izazova s kojima se BiH suočava. Premda je svaka razina vlasti odgovorna za provedbu mjera iz svoje nadležnosti, domaće vlasti su ponovile svoje opredjeljenje za unapređenje koordinacije i suradnje različitih razina vlasti, prepoznajući međusobnu povezanost gospodarskih aktivnosti u cijeloj zemlji. Navedeno će između ostalog obuhvatiti unapređenje Programa ekonomskih reformi radi predstavljanja jednog dosljednog i konsolidiranog dokumenta sa analizom i politikama za cijelu zemlju.

– Europska unija, vodeći donatori i međunarodne financijske institucije još jednom su potvrdili svoju opredijeljenost da podrže proces reformi kroz bespovratna sredstva, zajmove i tehničku pomoć, a na temelju mjerila za praćenje provedbe reformi, koja će se naknadno usuglasiti, stoji u zaključcima nakon sastanka.

Piše: Dragan Bradvica

[email protected]

error: Content is protected !!