Europska unija dodatno ‘odriješila kesu’ što je velika prigoda i za zapadni Balkan

Ekonomija Bosne i Hercegovine je mala, krhka i gotovo u potpunosti liberalizirana što znači kako više ovisi o situaciju u Europi i svijetu nego o bilo čemu drugome. Kada znamo da se bh. vlasti nikada nisu pretjerano trudile napraviti prave i nužne reforme, jasno je kako bez novca i izvoza u Europsku unije mi nećemo preživjeti neminovnu novu krizu.

U zemlje EU izvozimo čak 72 posto proizvoda što je svakako dobro ali u ovom trenutku jako opasno jer ne znamo što nam slijedi u EU – hoće li biti masovnog otpuštanja, što će najprije pogoditi inozemne radnike, hoće li se “stezati remen”…

Dnevni list već je izvještavao kako je Europska središnja banka odlučila u gospodarstva EU “upumpati” oko 1,1 bilijun eura a dolazi još jedna dobra vijest – ministri financija EU odobrili su suspenziju propisa o proračunskoj disciplini.

Velika je to prigoda za opravak BiH ali i zemalja regije jer zajedno sa EU možemo krenuti u novi uzlet. Naravno, sve uz nadu kako će pandemija ipak proći ili se barem poprilično ublažiti u prvoj polovici 2020. godine. Ukoliko potraje znatno dulje, svaka prognoza je nezahvalna.

Fleksibilnost

Odluku 27 ministara financija mnogi smatraju povijesnom jer će zemljama članicama omogućiti da potroši koliko treba da bi ublažile ekonomske posljedice koronavirusa. Kako prenose mediji iz Bruxellesa, i ministru su jasno poručili da već imamo ozbiljno ekonomsko usporavanje te su upravo zbog toga odobrili prijedlog Europske komisije podnesen u petak da se suspendira Pakt stabilnosti i rasta.

– Ministri su postigli sporazum i dali odobrenje Europskoj komisiji da upotrijebi punu fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno da se primjeni fleksibilniji pristup u primjeni fiskalnih pravila na razini EU-a. Time će se dati mogućnost državama članicama da u većoj mjeri pruže fiskalne poticaje svojim gospodarstvima kako bi se ublažili postojeći negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak, izjavio je hrvatski ministar financija Zdravko Marić, koji je iz Zagreba predsjedavao video-konferencijom ministara financija.

Pojašnjenja radi, u samom Paktu o stabilnosti i rastu predviđena je mogućnost aktiviranja odredbe o odstupanju od pravila koja se inače primjenjuju, u slučajevima izvanrednih okolnosti kao što je ova s pandemijom koronavirusa. Pakt o stabilnosti i rastu osigurava fiskalnu disciplinu država članica, po kojem deficit proračuna opće države ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.

– Pribjegavanjem toj klauzuli jamčiti se potrebna fleksibilnost da se poduzmu sve korisne mjere za podršku našim zdravstvenim sustavima i za zaštitu naših gospodarstva, bila je glavna poruka nakon konferencije. Ovo je posebno značajno za Italiju, zemlju koja je najviše pogođena pandemijom ali i druga najzaduženija u eurozoni poslije Grčke, sa dugom od 130 posto BDP.

BiH potrebna značajna pomoć

Svemu treba dodati kako je i većima zemalja već ranije “odriješila kesu” da odgovore na ekonomske teškoće nastale pandemijom koronavirusa koje će dovesti do nove recesije u Europi ali i svijetu.

Važno je napomenuti da je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je za BHT1 da je razgovarao sa povjerenikom za proširenje EU Olivérom Várhelyijem koji mu je kazao da će naša zemlja od EU dobiti dodatna novčana sredstva u iznosu od 28 milijuna eura za zdravstvo i 40 milijuna eura namijenjenih za podršku ekonomiji.

– U razgovoru sa povjerenikom naglasio sam kako nam najviše nedostaje medicinska oprema, prije svega su nam najpotrebniji respiratori, testeri i zaštitna sredstva. Obavijestit ćemo Europsku komisiju da ćemo pristati na njihovu pomoć, rekao je Džaferović.

Radi se svakako o značajnim sredstvima ali će nam za oporavak u idućim mjesecima trebati mnogo više novca, kako iz proračuna u BiH tako i pomoći iz inozemstva. Nadati se kako će novac završiti uistinu u zdravstvu i realnom sektoru, da će se kontrolirati utrošak svakog eura i marke da ne bi ponovno milijuni otišli u ruke političkih elita, njihovih poslušnika, prijatelja i rodbine. Znamo kako je to do sada bio slučaj u “superhik državi” – otimalo se siromašnima, davalo bogatima.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!