Fra Mile Babić: ‘Kad vidiš što „vjernici“ rade, ateizam je moralna pobuna’

Pripadnost je važna, ima ih stotinu, ne mora samo biti nacionalna ili religijska, ali je isto tako važna i sloboda, osobna sloboda, jer nema demokracije bez individualne slobode

Treća sesija Hercegovačkog foruma s gostom uvodničarom fra Milom Babićem čija je tema uvodnog izlaganja bila ”Fra Matija Divković versus nacionalni i religijski kolektivizam”, održana je u nedjelju u hotelu Ero, s naglaskom da, slične teme koje su prije skoro četiri stotine godina mučile fra Matiju, predstavljaju problem i u današnjici. Jedna od takvih tema je i dostojanstvo ljudske osobe i dostojanstvo savjesti, odnosno temeljne slobode, koje se danas u 21. vijeku dovode u pitanje.

Branimir Jukić, predsjednik Hercegovačkog foruma kazao je kako je kako je fra Matija Divković čovjek iza kojeg je ostalo ono najvrjednije, tri knjige i kutija olovnih slova

”Kakva bi danas bila pozicija Divkovića koji je tada rekao da piše slovenskim jezikom kakvim se govori u Bosni, koji je knjige štampao na ćirilici u Veneciji i koji je u sepetima na konjima uspio prenijeti knjige na područje tadašnjeg Osmanskog carstva. Nama je danas važna ta ostavština etičkog odnosa prema kolektivnom”, kazao je Jukić.

Rušenje religijskih principa

Naime, individualizam zagovara kako je moć društva ograničena neotuđivim pravima čovjeka te da društvo može donositi samo takve zakone koji ta prava ne krše, a kolektivizam kaže kako je moć društva neograničena i da društvo može donositi zakone kakve želi i provoditi ih na način koji želi.

”Kolektivizam je kada ja kažem da pripadnici moje nacije, moga naroda, nikada nisu krivi, nikada ne griješe, nego samo govorimo o grijesima i zločinima drugih nacija, pripadnika drugih religija. Nacionalni i religijski kolektivizam svaki dan vidimo i doživljavamo. Kada se svoja nacija proglasi primarnom realnošću, božanstvom, onda je to negacija i Boga i religijskih, ali i moralnih principa. Taj kolektivizam, u tom smislu, ne poštuje nikakve moralne principe, jer nacija je iznad morala. Pripadnost je važna, ima ih stotinu, ne mora samo biti nacionalna ili religijska, ali je isto tako važna i sloboda, osobna sloboda, jer nema demokracije bez individualne slobode”, istaknuo je fra Mile, dodajući kako se danas ruše religijski principi, a religija nas uči ljubavi prema Bogu i bližnjem.

“Pitajte naše vjerske dužnosnike što je u Bosni ljubav prema bližnjemu. Matiju Divkovića spominjemo kao velikog čovjeka koji je nadišao svoje vrijeme. Divković još 1609. kaže da je malo pravih Krstjana, više je onih koji su samo to po djelu”, naveo je fra Mile, dodajući kako kolektivizam određuje da se pojedinac mora odlučiti na kojoj će strani biti: da li će mrziti ili biti mržen.

“Danas većina svodi pojedinca, kao subjekta, na svoju puku kolektivističku politiku i tu nema slobode. Vrlo je važno da se ljudi vrate moralnim principima i da ne kradu i ne uzimaju ništa na tuđi račun. Gdje je danas savjest, ko je čuo da danas neko u Bosni govori o savjesti? Kad vidiš što vjernici rade, ateizam je moralna pobuna”, naglasio je fra Mile.

Zlo je postalo banalno

”Ovdje gdje vlada kolektivizam, demokracija nastaje onda kada se pojave slobodni pojedinci.  Francuzi su bili svi Francuzi, pa su digli revoluciju zato što svaki pojedinac hoće da bude slobodan, misli svojom glavom, odlučuje svojom voljom i živi po svojoj savjesti. Danas vladaju užasni stereotipi koji te uče da su muslimani ovakvi, a katolici i pravoslavci onakvi. Kroz stereotipe smo naučili da čovjek ne smije biti slobodan, a slobodan je kada mu je savjest čista. Međutim, zlo je otišlo predaleko. Postalo je banalno, a ta je banalnost strahovito užasna. Oni ubijaju kao što ti kuhaš ručak, toliko su postali neljudi”, zaključio je fra Mile.  S.P.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!