INTERVJU Dr. sc. Vjekoslav Vuković: Gospodarstvo nema granice, nema barijere

Dr. sc. Vjekoslav Vuković, aktualni predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u intervjuu za Dnevni list govori o ulozi predsjednika i o tome što gospodarstvenici mogu očekivati od njega, što je do sada urađeno, planovima i aktivnostima  Komore za 2020. godinu.

Između ostalog, s Vukovićem smo razgovarali o nezaobilaznoj temi, digitalizaciji komorskog sustava ali i bh. društva, kao i o važnosti izlaska na druga tržišta. Osvrnuli smo se i na pad izvoza a povećanje uvoza i glavnim uzrocima toga.

Funkciju potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) preuzeli ste 1. srpnja 2018. godine. Što se od tada do danas promijenilo? Koliko ste zadovoljni urađenim poslom?

-Moramo kazati da smo, doista, zadovoljni! Znate kako je to kad uđe nova energija, snaga, onda uvijek neke male promjene budu tu, iako se Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i do sada dosta zalagala za naše gospodarstvo. Kada govorim o nekim od noviteta, govorim o velikom broju međunarodnih sporazuma koje potpisujemo s komorama u inozemstvu, jačanju naše suradnju prema Europskoj uniji i aktivnom sudjelovanju u svim međunarodnim  asocijacijama kao što je Komorski međunarodni investicijski forum, Eurokomora i dr. Također, radimo na nekim procesima kao što su oglašavanje i pojeftinjenje poslovanja, zalažemo se za transparentnost u javnim nabavkama, borbu protiv korupcije i digitalizaciju svih poslovnih procesa koliko to možemo, a sve u interesu našeg gospodarstva. Kroz sve ove procese kontinuirano radimo na smanjenju nameta. Osim toga, kontinuirano apeliramo da se ti nameti moraju ili zaustaviti ili smanjivati, a vidjet ćemo što će vrijeme ispred nas donijeti po tom pitanju.

Vijeća ministara BiH je formirano, što očekujete od nove vlasti i koliko je važno formiranje vlasti na svim nivoima za razvoj gospodarstva?

-Jako je važno i dobro što imamo uspostavu vlasti na razini BiH i nadamo se da će to uskoro biti i na drugim razinama unutar BiH tamo gdje ona nije formirana. Govorimo o činjenicama da sve politike u BiH, sve političke elite, moraju kao prioritet svojih programa rada postaviti gospodarstvo. Kad stavite gospodarstvo kao prioritet jedne zemlje, automatizmom vam se pozitivno rješavaju i drugi procesi, recimo ubrzavanje administrativnih postupaka koji su do sada bili dugotrajni ili određenih pravosudnih procesa koji su također bili dugotrajni. Naravno, rješavamo se problema javnih nabavki kada je u pitanju njihova transparentnost, govorimo o borbi protiv nameta. Zatim, dolazimo u fazu da govorimo o borbi protiv korupcije itd. Dakle, ukoliko stavite gospodarstvo u fokus razvoja jedne zemlje, automatizmom pokrivate sve druge oblasti. To je jednostavno nešto čemu se moramo okrenuti, a što je dio naših euroatlantskih integracija kojima stremimo.

Komora je krenula u priču o važnosti procesa digitalizacije BiH. Prepoznajući važnost uvođenja digitalnih tehnologija u cjelokupno bh. društvo, Komora je pripremila ediciju ‘Digitalna transformacija Bosne i Hercegovine’ koju čine 13 studija o određenim oblastima. Što to konkretno znači?

-Mi smo, u biti, pioniri u BiH koji su javno i transparentno počeli govoriti o digitalizaciji u našoj zemlji koja nas dovodi u fazu jedne paperless tehnologije, smanjenja onih silnih ovjeravanja dokumenata, traženja dokumentacije po BiH koja je apsolutno nepotrebna i koju zapadni svijet gotovo da ne poznaje. Ulazimo u digitalizaciju komorskih usluga tako da naše usluge ne budu dostupne samo onome tko pokuca na vrata Vanjskotrgovinske komore nego da budu na adresama 32 tisuće kompanija koje mi predstavljamo.  U tom kontekstu, i Vanjskotrgovinska komora BiH je krenula u vlastitu digitalizaciju, što znači da uvodimo dokument menadžment sustav i proračun kontrolu financiranja digitalizacije naših usluga prema gospodarstvenicima i prema drugim tijelima u BiH. Jasno je da smo došli do ovih 13 studija koji govore o investicijskom potencijalu u BiH kada je u pitanju digitalni svijet. Otvorili su se veliki prostori i nadamo se da će studije prepoznati kako gospodarstvenici tako i tijela vlasti i da ćemo ih moći prezentirati međunarodnom diplomatskom koru te zajedničkim snagama povući sredstva iz određenih europskih fondova koji govore u prilog digitalizaciji, odnosno pojednostavljenju i ubrzavanju poslovanja u BiH.

Što gospodarstvenici mogu očekivati od Vas? Čemu ćete posvetiti najviše pozornosti?  Koji  su Vaši prioriteti i ciljevi koje želite postići za vrijeme trajanja Vašeg mandata kao predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH?

-Mi smo, zapravo, donijeli novi program rada koji je dosta ambiciozan. Dakle, mi govorimo o kontinuiranom predstavljanju i zastupanju bh. gospodarstva u zemlji i inozemstvu, o edukaciji naših ljudi i gospodarstvenika o novim trendovima koji se dešavaju na svjetskoj razini u poslovanju. Govorimo, također, o digitalizaciji i novim makroekonomskim analizama koje moraju biti dostupne svima kako bi donosili adekvatne poslovne odluke. U našem programu rada govorimo i o medijskoj strategiji kako bi ne samo Vanjskotrgovinska komora nego svi gospodarstvenici i naše asocijacije pri VTK BiH imale prostor da ukažu na probleme s kojima se realno susreću, koristeći taj medijski prostor. Naravno, nemojmo zaboraviti da Komora kontinuirano radi na uvođenju novih usluga, a te usluge su zapravo ono što pomaže okvirima vlasti. Kada govorimo o okvirima vlasti, ministarstvima i različitim institucijama ponekad su te promjene, zahvati i određena zakonska rješenja jako spora. Vanjskotrgovinska komora BiH i komorski sustav putem svojih javnih usluga koje pruža je mnogo brža. Dakle, s gospodarstvenicima komuniciramo telefonski, elektroničkom poštom, svakodnevno smo na vezi s njima, imamo njihove probleme na stolu i pokušavamo da nađemo najbolja rješenje. Prema tome, naš program rada za narednu godinu je dosta ambiciozan, ali realno provediv i dat će neka konkretna rješenja. Upravo kroz taj program rada predvidjeli smo veliki broj inicijativa i prijedloga o kojima ćemo uskoro jasno i glasno razgovarati s Vijećem ministara i premijerom, odnosno ljudima koji su zaduženi za gospodarsko-ekonomska pitanja.

Nedavno ste bili na poslovnom forumu BiH – SR Njemačka. Točnije, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u suradnji s Gospodarskom komorom Muenchena i Gornje Bavarske (IHK), Predstavništvom njemačkog gospodarstva u Bosni i Hercegovini (AHK), HWK i Bavarskim ministarstvom ekonomskih poslova te Europske poduzetničke mreže, u Muenchenu je održan Poslovni forum bosanskohercegovačkih i njemačkih gospodarstvenika iz oblasti metalske, auto i elektroindustrije. Što to konkretno znači za bosanskohercegovačko gospodarstvo, odnosno u ovom slučaju metalnu, auto i elektroindustriju?

-Kao što ste i pitali, najvažnije je odrediti čemu posvetiti najviše pozornosti. Odgovor treba niti ne samo provedbi naših programa rada nego gospodarskoj diplomaciji u cijelosti. Sajmovi na koje naši gospodarstvenici i kompanije odlaze su zapravo tradicionalni pristup prezentiranja vlastitog proizvoda, branda, vrijednosti, know howa, radne snage, inovacija koje BiH može ponuditi. Promijenili smo format i krećemo sada ka većem broju manjih gospodarskih foruma po konkretnim oblastima. Tako smo, recimo, u Jordanu promovirali turizam, u Njemačkoj metalnu i elektroindustriju a u Crnoj Gori ćemo raditi isto za drvoprerađivačku i industriju namještaja. Upravo na takve forume dođu konkretne osobe koje žele poslovati s BiH i tu se održavaju konkretni B2B sastanci, razmjenjuju informacije i potencijali te pozivaju strani investitori da provjere stanje u BiH, izravno posjete kompanije i uvjere se u njihove potencijale i kapacitete. U Jordanu i Njemačkoj smo postigli izvanredne rezultate i vrlo smo ponosni na to. Već su određeni biznis planovi i projekti te pripremljeni pojedini ugovori koji spremno čekaju na stolovima naših kompanija.“

Kako ocjenjujete trendove u bh. vanjskotrgovinskoj razmjeni u 2019. godini? Koje su grane gospodarstva pokazale najveći potencijal i kakve rezultate vanjskotrgovinske razmjene očekujete u 2020. godini?

-Kada govorimo o vanjskotrgovinskoj razmjeni u cijelosti, bilježimo pad izvoza, a porast uvoza u BiH je nešto što nam ne nudi nadu u optimizam. Međutim, ja sam po prirodi čovjek koji je realan i optimistično vjerujem da se ovo može poredati kako treba. Moram kazati da smo prošle godine imali obujam industrijske proizvodnje u porastu, međutim došlo je do pada prerađivačke industrije. A u prerađivačkoj industriji u BiH je naša najveća radna snaga. S druge strane, imamo pad industrijske proizvodnje, ali smo svjesni onoga što nam se nažalost dogodilo s Aluminijem. To je jedan gigant, srce industrijske proizvodnje koje je bilo u BiH. Svi moramo dati svoj maksimum da se on ponovo na bilo koji način pokrene i aktivira radnu snagu kako bi dao svoj doprinos industrijskoj proizvodnji. Na same trendove izvoza iz BiH utjecala su i određena dešavanja u Euro zoni poput Brexita ili zastoja u Njemačkoj automobilskoj industrijskoj proizvodnji uslijed koje je Njemačka izašla iz recesije, odnosno privremeno se promatrala recesionom no to doista nije. Uslijed navedenog, mi očekujemo ponovo vraćanje u stare okvire. Imali smo problem s promjenom talijanske fiskalne politike, političkom klimom u Francuskoj itd. Zašto govorim o drugim zemljama, a ne o BiH? Upravo zbog toga jer je 70% naše vanjskotrgovinske razmjene upravo sa zemljama EU. Svaki problem koji se dešava na tom terenu, realno se odrazi na BiH. Slijedom toga smo se okrenuli nekim novim tržištima i zbog toga spominjem Jordan i bliskoistočne zemlje u koje ćemo nastojati izvoziti našu robu koja do tada tamo nije bila prisutna. Mi moramo raditi, tragati za novim tržištima i ojačavati našu ulogu i intenzitet suradnje sa zemljama članicama EU, slijedom čega smo potpisali jako velik broj sporazuma. Evo, to je ono što sam zapravo radio proteklih godinu i pol dana.

Pored promocije bh. gospodarstva, jedan od zadataka Komore jeste da zastupa i štiti interese gospodarstvenika pred institucijama vlasti. Koje biste aktivnosti Komore posebno izdvojili kada je riječ o unapređenju poslovanja gospodarskih subjekata u 2020. godini?

-Kada govorimo o zastupanju i zaštiti interesa gospodarstvenika, u prošloj godini smo imali veliku borbu kada su u pitanju kvote za izvoz čelika i aluminija. Svjesni činjenice da smo uspjeli na određen način u suradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i drugim tijelima zaustaviti te negativne trendove prema BiH, kontinuirano, gospodarskom diplomacijom moramo i dalje raditi na tom polju. Svaki veleposlanik BiH, ma gdje bio, mora raditi u interesima gospodarstva BiH. Jer kako se jača gospodarstvo tako se jačaju i svi segmenti našeg društva, a ujedno posebno njegove određene grane. Unaprijediti poslovanje za 2020. godinu znači biti aktivan partner i sudionik pregovora s tijelima vlasti, davati kvalitetne ideje. Primjerice, nas u Vanjskotrgovinskoj komori često pitaju što mislimo o Zakonu o PDV-u. Ali mi ne možemo ulaziti u te puno veće makroekonomske analize na teritoriju cijele BiH, koje su zapravo i bankarske, komercijalno bankarske, ekonomske, gospodarske, industrijske itd. Mi nudimo konkretne zahvate.  Želimo da se, recimo, rok za plaćanje PDV-a produži s 10. u mjesecu do kraja mjeseca. To je već u Zakonu, da se skrati rok za povrat PDV-a na 30 dana. Želimo da našu granu turizma, koja je prošle godine bilježila preko 5 milijuna noćenja, stavimo kao izvozni proizvod i da razmislimo o sniženju stope PDV-a za turističke djelatnike, odnosno za razvoj turizma BiH, jer nije mala brojka imati 5 milijuna noćenja, a govorim o onim samo evidentiranim! Osim toga, tu su mlade start up kompanije iz IT sektora gdje imamo oko 16 tisuća zaposlenih i sprječavamo mlade da odlaze. Zašto mladim start up kompanijama ne damo godinu ili dvije grejs perioda promatranja, umjesto što im tri dana nakon što otvore svoju mladu kompaniju šaljemo inspekcije?! Moramo imati senzibilitet prema tome. S druge strane, kada govorimo o tome što će unaprijediti poslovanje u 2020. svi govore da je BiH, zapravo, zemlja sa jeftinom radnom snagom koju treba iskoristiti. Ja to ne gledam kao komparativnu prednost! Radna snaga u BiH ne smije biti jeftina, mora biti dobro plaćena, mora imati želju da ostane u BiH, da se ovdje razvija kako bismo zajedno iskoristili ogroman potencijal koji BiH nudi, posebno kada su u pitanju energetski sektor, obnovljivi izvori energije, turizam i IT sektor. Zadovoljan radnik jeste jednako uspješna BiH.“

Što će prema Vašem mišljenju obilježiti 2020. godinu kada su u pitanju aktivnosti Komore na međunarodnom planu?

-Kada je u pitanju Vanjskotrgovinska komora BiH, kao član Odbora direktora Eurokomore maksimalno ću se zalagati za promoviranje BiH, kao što sam radio i do sada. Zahvaljujući našoj poziciji i prisutnosti u Eurokomori uspjeli smo realizirati veliki broj međunarodnih sporazuma koji će donijeti dobro BiH. To se posebno pokazalo kada smo zahtijevali da nas se reprezentativno predstavlja u Bruxellesu o pitanjima čelika, aluminija itd. Uspjeli smo napraviti određene korake da gospodarska diplomacija, u kojoj svi zajedno radimo, stvori bolji ambijent. Ne smijemo govoriti o BiH kao o zemlji krize, zemlji migraciji i zemlji drugih problema. Svaka zemlja je jednako opterećena tim problemima. Kad govorimo sa investitorima u BiH uvijek kažemo da je BiH zemlja članica CEFTA-e, a to nije samo tržište od tri, tri i pol milijuna stanovnika, to je tržište od njih 20 milijuna. Prema tome, svi nas promatraju prema Sporazumu o slobodnoj trgovini i tome koliko imamo međunarodnih ugovora, međunarodnih sporazuma, kako ih provodimo i kako se ponašamo prema svom gospodarstvu. Naravno, mi smo svjesni činjenice kompleksnosti administrativnog ustrojstva BiH, ali u tim okvirima u kojima se moramo ponašati moramo dati sve od sebe da gospodarstvo bude nešto što nema granica i barijera.

Razgovarala: S. Dandić

[email protected]

error: Content is protected !!