IVO KOMŠIĆ: Kako čitati Načela za formiranje vlasti u BiH?

U autorskom osvrtu na Načela za formiranje vlasti u BiH, koja su nedavno dogovorili lideri SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a, Ivo Komšić, sveučilišni profesor i jedan od utemeljitelja Pokreta Socijalne pravde i demokratije (SPD), ukazuje da u BiH nije nikakvo čudo različito čitati dokumente bitne za uređenje države i njeno funkcioniranje. “Do sada se to pravdalo različitošću prijevoda dokumenata koji su izvorno pisani na engleskom jeziku. Te razlike u čitanju nisu bile rezultat različitih prevoditeljskih mogućnosti koje taj jezik pruža, pored svog svoga bogatstva. Sami prijevodi su bili interpretacije jezičkih značenja, a ne doslovno čitanje. Tako su se dobivale različite varijante s različitim značenjima jednog jedinstvenog teksta. Interpretativna značenja su petpostavljena tako da se tekst prilagođavao njima a ne ona tekstu. Pri tome su se svi pozivali na izvornu verziju. Temeljem različitih interpretacija dokumenata vodile su se različite politike. Znajući to, međunarodna zajednica je formirala OHR kao svoju instancu kojoj je dala ekskluzivno pravo tumačiti Daytonski sporazum. I pored toga, svjedoci smo da se taj najvažniji dokument za BiH različito čita i tumači“, stoji u uvodu Komšićeve analize Načela, dokumenta na koji se čekalo od Općih izbora održanih 2018. Komšić, nadalje, ukazuje da se stranke koje su osvojile vlast i formirale parlamentarne većine na državnoj i federalnoj razini nisu mogle suglasiti o načelima na kojima bi se formiralo vlast, kao da ne postoje ustavi i zakoni po kojima se to radi.

“Print se nije ni ohladi,o a već se pojavilo različito čitanje teksta. Te razlike, naravno, ne mogu više proizlaziti iz teksta, već iz interpretacija koje tekst stavljaju u različite političke kontekste. Tako se politički jezik javlja kao neki meta-jezik koji tek daje značenje osnovnom jeziku kojim su Načela ispisani. Političke interpretacije teksta nas drže izvan same semantike teksta, kao da se radi o literarnom djelu, a ne o tekstu političkog sporazuma. A što je, zapravo, napisano na jeziku koji nam je svima poznat i čitljiv? Prethodno treba upozoriti da je kamen spoticanja u formiranju vlasti u BiH bio put BiH u NATO. Taj put je određen planom koji je NATO dao BiH (MAP) i koji se treba realizirati tako što će država BiH svake godine donositi svoj državni program mjera (NAP) koje će se provoditi u kontinuitetu, sve do ulaska zemlje u NATO“, ukazuje Komšić uz napomenu da su još davne 2010. godine ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a uvjetno odobrili MAP za BiH, od kada se ona nalazi u MAP-u.

No, dodaje se nadalje, kako u BiH ne postoji kontinuitet politike, osim one koja destabilizira državu, tako je i ovaj put stavljeno u zagrade sve ono što su institucije države u ranijem sastavu i mandatu prihvatile. Tako se nova garnitura vlasti nakon zadnjih izbora do danas nije usuglasila i dogovorila kako odgovoriti na poziv NATO-u, dostaviti ANP i početi realizirati MAP dok je Milorad Dodik, predstavnik srpske politike u BiH i član državnog Predsjedništva, odbacio unaprijed svaku mogućnost da se taj proces otvara. “Sve što su institucije države ranije uradile na tom području, poništava se“, komentira autor analize te, podsjetivši na odgovor Dodikovih koalicijskih partnera u vlasti, ukazuje da je tako stvoren vakuum u kojem je blokirano formiranje izvršne vlasti u državi i FBiH, te onemogućeno funkcioniranje zakonodavne vlasti. Nadalje se ukazuje i da su svi, čitajući Načela, poglede odmah uprli u točku koja regulira pristup BiH NATO-u, dok su sve ostale točke doživljene kao nesporne.

Sporna jedna točka

“Svih 11 točaka Načela je poznato od ranije i sve obveze koje se njima propisuje davno su postavljene. Ostala je sporna jedna točka, to je realizacija ANP-a u okviru MAP-a, preciznije ispunjavanje obveza u procesu pristupanja BiH NATO-u. Nesuglasice u tom pogledu zakočile su ispunjavanje svih ostalih točaka preciziranih u Načelima. Pristup tom važnom problemu je preciziran u 3. točci Načela. Tu točka se već sada različito čita i tumači, iako je napisana na našem jeziku, svima razumljivom. U njoj se naglašava obveza „nastaviti integracijske procese sukladno Ustavu i zakonima“. Integracijski procesi na koje se misli mogu biti unutarnji i vanjski. Unutarnji se odnose na daljnje integriranje BiH kao države jer u nastavku se dodaje: „ usklađujući stavove i interese svih razina vlasti u BiH“. To je važna nadopuna jer su dosadašnji procesi bili dezintegrirajući. Drugi, vanjski integrirajući procesi na koje se može odnositi ova odredba su euroatlanski. Nekih trećih integrirajućih procesa nema. Da se taj stav odnosi na to, upućuje njegov nastavak u kojem se tvrdi da se „potvrđuje opredjeljenje za unaprjeđenje odnosa s NATO-om“, s ogradom da se „ne prejudicira buduća odluka u svezi članstva BiH“. Ova ograda je čak suvišna jer se konačan prijem u NATO ne može ni prejudicirati jer to ovisi o tome hoće li NATO ocijeniti sve nacionalne programe dostatnim za priključenje. Također, ako se to i desi, konačnu odluku se donosi na referendumu građana“, ukazuje Ivo Komšić koji bitnim drži stav u točci 3.: „Sve aktivnosti u ovom smislu provode se sukladno svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva BiH za provođenje vanjske politike.“

Kako, nadalje, ukazuje, ne postoji mogućnost da se navedene stavove drugačje čita. “Ne postoji nikakav meta-jezik koji bi mogao promijeniti značenje ovih iskaza. Na kraju stavlja se točka na „i“ dodatkom da će ‘Parlamentarna komisija za NATO integracije surađivati sa svim relevantnim institucijama s ciljem realizacije odnosa s NATO-om, uključujući izradu nacrta i planova temeljem odluka Predsjedništva BiH i Vijeća ministara’“, navodi Komšić te ukazuje da se „nacrti i planovi“ ne odnose samo na vojna pitanja, već na, prije svega, ekonomske reforme, reforme pravnog sustava, zaštitu ljudskih prava i demokaciju, sve ono što je dio reformi cijelog sustava na putu ka EU.

On, na koncu, zaključuje da su stavovi točke 3. Načela vrlo jasni te ih se treba čitati onako kako su napisani, sa značenjima koja imaju. “Nema u njima ništa hipotetički što bi uvjetovalo obveze koje se propisuje i prihvaća. Oni su obvezujući u mjeri u kojoj se pozitivno čitaju. Ovaj pozitivan stav bi također trebao biti obvezujući za sve koji ih tumače. Nije jasno kako je moguće ove stavove čitati negativno, suprotno od onoga kako je napisano. To mogu samo zlonamjerni koji ne žele nikakav pomak u ovoj zemlji kako bi sebi osigurali kakvu-takvu oporbenu politiku“, zaključuje se autorskom u komentaru.

One thought on “IVO KOMŠIĆ: Kako čitati Načela za formiranje vlasti u BiH?

  • kolovoz 14, 2019 at 2:28 pm
    Permalink

    Jedes care stose nejede bili ste vi na vlasti KAO I ovi sada samo kakas na ulaz umjesto na izlaz usmrdili stese svi od lazi propagande unistili sva dobra sve ste zatrovali gdje God ste stali svi vi od pocetka rata do danas

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!