IVONA ŠIMUNOVIĆ: Nijedna društvena mreža ne može uništiti kvalitetan odnos dvoje ljudi

Društvene mreže postale su dio svakodnevnog  života. Stvarni život i stvarno upoznavanje među ljudima često završi pitanjem: „Imaš li Facebook profil?“.

Za neke je on mjesto opuštanja, za neke mjesto informiranja i razmjene mišljenja, a za neke samo skraćivanje vremena. Postoji i ona skupina ljudi kojoj društvene mreže služe kao „klinika za liječenje frustracija“ – frustracija kojih se boje pokazati u stvarnom životu ili ih, u konačnici, nisu ni svjesni pa ih s vremenom upoznaju kod sebe.

O ovoj temi razgovarali smo s Ivonom Šimunović, psihoterapeutkinjom i savjetnicom u radu s ljudskim resursima.

Facebook kao „potres“

U radu s parovima koji su upadali u emocionalne krize u braku ili vezama, kako ističe Šimunović, mnogi su spomenuli društvene mreže kao uzrok problema. Partneri su navodili sljedeće izazove: „prečesto i predugo koristi Facebook“, „sve manje razgovaramo“, „samo žene skuplja na listu ili obratno“…

„Većina ljudi, u trenucima kada im se problemi pojave, usmjere svoje djelovanje na drugu osobu. Krivac se traži u drugome, a rijetki počnu s preispitivanjem sebe i samokritičnošću. Sve što nam se nudi, od društvenih mreža, raznih reklama…, sve u sebi nosi neku vrstu kušnje nas kao osoba. Spomenula bih jednu izreku: „Cijena kontrole nad svojim slabostima, puno je manja od cijene kajanja.“. Uspostaviti kontrolu nad vlastitim slabostima, velik je uspjeh. Svi smo mi često „Adam i Eva“, samo što to neki priznaju, a drugi, posebno oni vođeni egom – ne.

Rijetka osoba ne poželi ponekad biti netko drugi, iz želje ili maštanja o nekom ljepšem ili lagodnijem životu, ali, nažalost, za tu ulogu nema hrabrosti u stvarnom životu. Ponekad iz očaja dok promatra svoj život, zbog ljubomore ili možda zbog unutarnjih psiholoških borbi koje nisu isplivale van, jer su slabijeg intenziteta. O poremećajima osobnosti tu ne bih govorila, jer je to posebno područje. Samo ću napomenuti kako upravo društvene mreže kod mnogih aktiviraju već postojeće poremećaje koji su „tinjali“ u njima, a kod nekih proizvele – depresiju, anksioznost ili neka druga stanja i poremećaje“, ističe Šimunović.

Kada je riječ o emotivno-ljubavnim odnosima,  društvene mreže su za njih velika kušnja. Za kakve odnose su kušnja? Naša sugovornica pokušala je dati slikovit primjer.

„Društvene mreže pojavile su se iznenada, kao potres. Kuće koje imaju jake temelje i koje su građene temeljito, s kvalitetno postavljenom vizijom izgleda, kojima se s ljubavlju ugrađivala svaka greda, svaki crijep i cigla, izdržat će i potres od četiri stupnja po Richteru, dok one bez kvalitetnih temelja pucaju i ruše se. Upravo to je slučaj i kod brakova i veza“, kazala je Šimunović.

Nadalje, smatra ona, svaka kvalitetna komunikacija i otvoren odnos bez straha, stvara snažnu građevinu, brak ili vezu. Samo jedna riječ opisuje ljubav, a to je sloboda! Sloboda u iznošenju svega i da se bude ono što je naša bit. Nema osobe koja ne mašta, a čar je kada to putovanje kroz maštu možemo podijeliti s voljenom osobom ne razmišljajući „što će pomisliti o meni?“.

Pozitivna strana

Pokušajmo sagledati društvene mreže iz jednog pozitivnog kuta. Pružile su nam jednu veliku poruku – da shvatimo kako svaki odnos, poznanstvo i prijateljstvo započinje komunikacijom. Komunikacija potiče emocije svih vrsta, potiče čak i zaljubljivanje pa i ljubav bez da se osobe uživo vide ili dotaknu. Ali, što se događa s onima kojima te iste društvene mreže poremete odnos ili ga unište?

„Sve više čujem izjave: „Rastali su se zbog Facebooka!“.  Na ovakve izjave odgovaram kako razlog nije društvena mreža, ona je samo postala brz i lakši put za bijeg iz lošeg braka ili veze, odnosa koji je već odavno narušen ili uništen. Nijedna društvena mreža ne može uništiti kvalitetan odnos dvoje ljudi povezanih čistom, jakom i iskrenom ljubavlju, koja je satkana od razumijevanja, tolerancije, oprosta, utjehe i pomoći na tom putu zvan „zajednički život“. Zajednički život je međusobno davanje, primanje, ali i gledanje u istom smjeru. Sve to o našoj voljenoj osobi saznat ćemo iz razgovora s njom.

Većina parova koji su mi se obratili s tim problemom, uz naše zajedničke razgovore pa i analize, spoznali su glavnu bit problema i svi koji su željeli pobijediti trenutnu nedaću, uspjeli su. Svi mi moramo biti svjesni jedne činjenice – nitko nije ničije vlasništvo, nitko ni sa kim ne može upravljati niti imamo pravo na to. Svojim primjerom, karakterom i radom na sebi svakim danom možemo pružati djelić sebe i s ljubavlju, ali bez uvjeta ili ucjena živjeti tu ljubav i taj odnos. Svi ponekad pokleknemo pod nekim djelićem naše slabosti. Svi smo mi ljudi od krvi i mesa, potreba i poriva, a kako bismo postali čvrsti i snažni u njima, moramo vježbati, prakticirati kontrolu, isto kao i s mišićima našega tijela. Tjedan dana teretane neće pokazati učinak, ali tri ili šest mjeseci već hoće. Sve je moguće kada se nešto istinski i čvrsto želi. Zato, prije nego počnete kritizirati partnera ili partnericu po pogledu vašeg odnosa, a u vezi društvenih mreža, najprije preispitajte iskreno sebe. Gdje griješim? Što bi mogao/la imati kod sebe, u svom pristupu i ponašanju, a nemam?

Procijenite adekvatan trenutak za razgovor s partnerom/partnericom u miru i tišini i bez podizanja tonova, pristupite voljenoj osobi i porazgovarajte bez straha i zadrške o vašem odnosu, iznesite prijedloge, unesite neke zajedničke novitete u vaš život…. Najlakše je popucali brod zavezati za obalu i ostaviti ga, ali kapetan koji voli svoj brod i svoje more, potrudi se obnoviti brod, dati mu novi sjaj i nastaviti svoju plovidbu. Najlakše je kupiti novi brod… Da! Ali, koliko god bio nov, opet niste sigurni koliko je kvalitetan i dugotrajan“, stručno pojašnjava Šimunović.

Sam naziv „društvene mreže“ govori sve. Služe za druženje s onima koje već poznajemo, ali i za stvaranje novih virtualnih poznanstava. Budući da nam je pružena ta mogućnost, bilo bi poželjno da ta druženja budu u što ljepšem ozračju. Bez neprimjerenih komentara, koji mogu biti okidač osobama sniženog emocionalnog ili psihološkog stanja.

 „Nitko od nas ne zna u kakvom je stanju netko s druge strane neke društvene mreže. A budući da u sve možemo biti donekle sigurni osim u jedno – nikad sto posto ne možemo znati postoji li sutra za nas ili za nekog drugog, potrudimo se svi živjeti i koristiti društvene mreže s više razumijevanja, tolerancije i pozitive“, zaključila je Šimunović.

Piše: Antonela Marinović Musa

[email protected]

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!