Je li termin ‘nema političke volje’ isto što i ‘ima li tu mene’?

Zamislite jednog političara, takmičio se na izborima, zauzeo pozicije, krčmi resurse, a sada, nema volje. Ma dajte, to je zaista jedna, što bismo mi u BiH, ubleha, kaže profesor Mujkić

Posljednjih mjeseci, a i godina,  u medijima moglo se čuti ili pročitati:​ “Vlast nije formirana, jer nema političke volje”, “MAP neće biti aktiviran, jer nema političke volje”, “Izbori u Mostaru neće biti održani, jer nema političke volje”, “Europske integracije u zastoju, jer nema političke volje”…

Famozna volja paravan nerada

Ovaj termin “politička volja”, odnosno njeno izostajanje, postalo je alibi za neuspjeh bh. političara u rješavanju ključnih problema – od privrednog zastoja, velike nezaposlenosti i siromaštva do procesa europskih integracija. Kako često zvaničnici navode u izjavama, nema “političke volje” ni za formiranje vlasti na državnom i federalnom nivou, pa je u potpunoj blokadi i Parlament Bosne i Hercegovine. Dok se čeka da izabrani dužnosnici pokažu dobru volju i stvari pokrenu s mrtve tačke, građani BiH sve masovnije napuštaju zemlju.

Ove i mnoge druge konstatacije kao ključni pojam sadrže “političku volju”. Ili voljnost, umjesto odgovornosti, rada, kompromisa, ispunjavanja preuzetih obaveza. Zbog izostanka te famozne volje, mnogo toga u BiH stoji ili još češće, nazaduje. Iza konstatacije da nema političke volje najčešće se želi sakriti direktna odgovornost nekog pojedinca ili neke političke snage, smatra Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

– Zamislite jednog političara – takmičio se na izborima, zauzeo pozicije, krčmi resurse, a sada, nema volje. Ma dajte, to je zaista jedna, što bismo mi u Bosni rekli, ubleha, koju stvarno treba prestati bezrezervno prihvaćati kao argument. To nije nikakav argument, kazao je Mujkić za RSE.

BiH je raj za neodgovorne političare

Kada neko kaže da nema političke volje, ocjenjuje Mujkić, “on ustvari time kaže da ima političku volju da radi nešto drugo”.

– A šta je to što radi ? E, tu su građani, tu su mediji da to odgonetnu i da nekoga u skladu s tim direktno prozovu. Izgleda da je lakše smisliti neku objektivaciju tipa ili ‘nema volje’ ili ‘ne daju nam ovi drugi’, ili ‘stranci su rekli’, itd. umjesto da izabrani dužnosnici rade u interesu građana koji su ih birali. Dakle, Bosna i Hercegovina, zahvaljujući takvom vokabularu koji nažalost, evo, i mediji prihvaćaju zdravo za gotovo, postala je jedan apsolutni raj, Sejšeli ili Maldivi, za neodgovorne političke elite – kaže Mujkić.

Zijad Bećirović direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane (IFIMES), ističe da je politička volja izmišljen pojam jer u BiH nema politike u smislu državničkog ponašanja i odgovornosti izabranih  dužnosnika.

Ako ima interesa, onda može sve

– Ima jedan fini izraz u BiH, ustvari pitanje koje postavljaju političari: Ima li tu mene? Akteri političke scene u BiH sve što rade vežu za pitanje ima li njih u tome. Ukoliko njih ima, odnosno njihovih interesa, može sve. Ako ih nema, ne može ništa, sve se blokira i usporava. To je osnovna karakteristika i svakodnevnica bh. javne scene, namjerno ne želim reći, političke. Kada to sagledamo u širem kontekstu, sve se svodi na to da političari kao izabrani zvaničnici i najviši predstavnici države, ne rade u interesu građana. Iako, uglavnom tvrde da djeluju u interesu naroda, pokazalo se u ovih tridesetak godina da, što su više štitili nacionalni interes određenih, odnosno vlastitih etničkih zajednica, njima je bilo sve gore i sve teže. Posljedica je da ljudi ne žele živjeti u BiH. Političari su građane otjerali iz vlastite zemlje u zemlje EU – kaže Bećirović za RSE.  Građani osjećaju posljedice nerada bh. političara, što se objašnjava izostankom političke volje. ​ B.K.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!