KAKO PREVLADATI KRIZU? Masovna testiranja i zaštitna oprema, novac i onima koji ne rade, kreditiranje tvrtki…

Borba za svaki život i svakog čovjeka jednostavno mora biti najvažniji aspekt djelovanje svih vlasti na svijetu sve dok traje ova kataklizmička pandemija koronavirusa. Isto tako, vrlo je važno voditi računa na koji način ćemo spašavati gospodarstvo i svako radno mjesto jer će nas potopit društveno-ekonomski korona tsunami.

Najugledniji ekonomisti jednoglasni su u ocjenama kako je još uvijek rano govoriti koliku će ekonomsku štetu trpjeti zbog koronavirusa ali je jasno kako će one biti značajne jer pandemija uništava živote i sredstva za život širom svijeta. Ekonomisti poručuju kako mjere koje se sada poduzimaju, a to su karantena, socijalno distanciranje, zatvaranje škola, sveučilišta i vrtića, zatvaranje nebitnih poduzeća i rad od kuće, dovode ekonomiju do škripca, upozoravaju ekonomisti.

A da je situacija izuzetno komplicirana svjedoči i izjava Pierre-Olivier Gourinchas sa Sveučilišta u Berkeleyju – suočeni smo sa zajedničkom zdravstvenom i ekonomskom krizom neviđenih razmjera u novijoj povijesti.

Niz mjera

Važno je kazati da se više od 40 ekonomista visokih profila, uključujući glavnu ekonomisticu MMF-a Gitu Gopinath i vrhovnog ekonomskog savjetnika bivšeg predsjednika Baracka Obame – Jason Furmana doprinijelo je stvaranju e-knjige Centra za istraživanje ekonomskih politika (CEPR) u kojoj oni pozivaju vlade da brzo djeluju i učine sve što je potrebno da zaštite ekonomiju, piše World Economic Forum.

Kako je Dnevni list već pisao, i oni kao jednu mjeru ističu i takozvani “novac iz helikoptera”. Prema ovoj mjeri zemlje eurozone koriste euroobveznice za pokrivanje dugova zajedno, a ne pojedinačno, dok državne investicijske banke tvrtkama pružaju neograničeno kreditiranje u nuždi. Nadalje, smatraju kako središnje banke mogu osigurati žurnu likvidnost financijskog sektora. Kako bi izbjegle duboku, dugotrajnu štetu ekonomija, državne vlade će morati smanjiti broj osobnih i korporativnih bankrota, osigurati ljudima novac za potrošnju čak i ukoliko ne rade te povećati javna ulaganja u zdravstvo.

– Države trebaju djelovati kako bismanjile nagomilavanje ‘ekonomskih ožiljaka’. Ovo je vrijeme za izvlačenje teške artiljerije. Ovo nije vrijeme da se plašite, već da brzo radite sve što treba, pišu ekonomisti.

Testiranje i zaštita

Paul Romer, koji je za 2018. godinu dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju i Alan M. Garber, liječnik i ekonomista, u analizi za New York Times pišu pak kako je koronavirus najopasnija pandemija u zadnjih sto godina. Ona je izazvala i zdravstvenu i ekonomsku krizu a strategije koje su vlade usvojile s ciljem ublažavanja te dvije krize su kontradiktorne i postoji rizik od katastrofalnog, dugoročnog neuspjeha. Oni pišu kako je socijalno distanciranje vanredna mjera koja će spasiti živote, ali zato uzrokuje stanku skoro svih ekonomskih aktivnosti.

– Tijekom najgoreg dijela Velike ekonomske krize, odnosno Velike depresije koja je u SAD-u počela 1928., 25 posto radne snage je ostalo bez posla. Ministar financija SAD-a Steven Mnuchin17. ožujka upozorio je Kongres da bi stopa nezaposlenosti uskoro mogla dostići 20 posto, navodi se. Romer i Garber imaju dva prijedloga – jedan je testiranja koja će preciznije odrediti socijalno distanciranje a druga se oslanja na zaštitnu opremu koja sprečava prenošenje virusa. Usvajanje tih strategija će zahtijevati veliko povećanje kapaciteta za testiranje na koronavirus i porast proizvodnje osobne zaštitne opreme.

Oni dakle smatraju kako se treba što više testirati, i to testovima koji će brzo dati rezultate te bi na taj način osobe koje imaju imunitet i koje nisu zaražene mogle raditi svoje poslove. Noviji testovi mogli bi biti jeftiniji i u tolikoj mjeri dostupniji da će biti moguće više puta testirati sve, a ne samo one koji imaju simptome. Naravno, i pojačanu zaštitnu opremu za zdravstveno osoblje i radnike.

– Dugoročno gledano, vjerojatno ćemo imati bolje mogućnosti, možda će to biti cjepivo ili efikasniji lijekovi. Također će u jednom trenutku imunitet stada, kada je dovoljan broj ljudi otporan na neku bolest da ona ne predstavlja opasnost za izbijanje epidemije, učiniti koronavirus krizom kojom se lako može upravljati. Međutim, ne možemo priuštiti čekanje i nadanje. Poznati britanski ekonomist John Maynard Keynes jednom je rekao kako smo dugoročno gledano svi mrtvi. Ukoliko nastavimo sa trenutnom strategijom suzbijanja zasnovanom na neselektivnom socijalnom distanciranju, za 12 do 18 mjeseci, većina nas će i dalje biti živa, ali će naša ekonomija biti mrtva, stoji u članku.

Ekonomska kriza više nas opustošiti nego ona iz 2008.?

Kristalina Georgieva, predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda, vrlo je jasna u ocjeni kako bi nova ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa mogla biti gora od one koja je počela 2008. godine. Također je upozorila ministre financija i guvernere središnjih banaka na to da su projekcije svjetskog rasta negativne za 2020. i rekla da treba očekivati recesiju koja će biti najmanje onoliko teška koliko je bila za vrijeme svjetske financijske krize, ili gora. Ipak, tu je i tračak nade jer se oporavak očekuje već 2021.

Piše: Dragan Bradvica, [email protected]


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!