Ključna i odlučujuća godina na europskom putu

Mogherini ističe kako ostaje još mnogo posla za uraditi, te stoga posebice naglašava kako će ova godina biti ključna kako bi se taj europski put konsolidirao i učinio nepovratnim. S njom se slaže i Johannes Hahn koji je naglasio kako će ova godina biti odlučujuća za zemlje okruženja

Prvi dani nove godine vrijeme je u kojem se brojne analitičke opservacije bave prognozama društveno-političkih kretanja za iduće razdoblje, ali i sumiranjem najznačajnijih događaja iz prethodne godine, a ako je sudi po političkim i društvenim prilikama u BiH, a posebice u kontekstu europskog puta zemlje, situacija je izuzetno složena.

S jedne strane postoji napredak u ispunjavanju uvjeta potrebnih za dobivanje statusa kandidata, međutim teška politička situacija i konstantne krize koje su dovele u pitanje funkcioniranje parlamentarnih većina uzele su svoj danak u kontekstu europskog puta. To se ponajprije ogleda u činjenici da proces odgovaranja na Upitnik Europske komisije nije započeo na vrijeme, zbog čega smo ušli u novu godinu bez poslanih odgovora. Upravo stoga 2018. godina je godina u kojem nas očekuju veliki izazovi kada je riječ o približavanju Europskoj uniji, tim više što se radi o izbornoj godini kada će biti veoma teško i zahtjevno održavati fokus na tim temama. Toga je svjesna i visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU-a Federica Mogherini koja je u svojem novogodišnjeg blogu, između ostalog, pisala i o situaciju na području jugoistočne Europe u kontekstu ispunjavanja potrebnih reformi.

Ostaje mnogo posla

Ona podsjeća kako 2017. godina nije bila lagana kada je riječ o zemljama Balkana te navodi kako je posjetila šest glavnih gradova i to u jednom od najtežih trenutaka – u nekim slučajevima duboke političke krize. Danas, dodaje one, zahvaljujući nekim hrabrim odlukama kao i poslu koji se radio zajedno s Unijom krize su uglavnom riješene, a Mogherini navodi i kako je ponovno pokrenut put ka reformama. No, ističe kako ostaje još mnogo posla za uraditi, te stoga posebice naglašava kako će ova godina biti ključna kako bi se taj europski put konsolidirao i učinio nepovratnim.

-To bi bio važan rezultat ne samo za regiju, već za cijelu Europu, poručila je Mogherini.

S njom se slaže i povjerenik EU-a za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn koji je naglasio kako će ova godina biti odlučujuća za zemlje okruženja te je stoga pozvao na pojačavanje napora na onim područjima gdje napredak treba biti ostvaren. On je preko Twittera naveo i kako 2018. godina može biti prilika za zajedničku suradnju.

Ipak, velike riječi i očekivanja od ove godine treba uzeti s dozom rezerve s obzirom na ekonomsku situaciju na području jugoistočne Europe čije države nisu uspjele načiniti ključne korake kada je riječ o gospodarskom oporavku i ekonomskom rastu. Istodobno, oči javnost su uprte u novu strategiju proširenja Europske unije koju će Europska komisija predstaviti 6. veljače. Strategija bi trebala donijeti odgovore na brojna otvorena pitanja, a posebice ona koja se odnose na ekonomski rast i sustizanje zemalja Unije.

Potreban realan plan

Analitičari Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove Mateo Bonomi i Dušan Reljić posebice su se fokusirali na to pitanje te u svojoj analizi “EU i Zapadni Balkan: Tako blizu a još tako daleko” ističu kako spomenuta strategija EU-a treba imati realan plan za ekonomski rast zemalja zapadnog Balkana.

Agencija Beta donosi njihov tekst u kojem oni iznose mišljenje kako je zemljama jugoistočne Europe potrebna brza socio-ekonomska konvergencija sa EU te ističu kako Unija može poduzeti određene korake koji će donijeti napredak na tom prostoru, a imat će i korist za EU- U suprotnom ukoliko navedena strategije na donese konkretne mjere za ekonomski oporavak oni su mišljenja kako europske vrijednosti ne mogu trajno uhvatiti korijena u prostoru koji je ekonomski osiromašen.

Oni upozoravaju kako najoptimističnije prognoze govore kako će prosječan ekonomski rast u zemljama zapadnog Balkana biti oko 3 posto što je nezadovoljavajuća razina koja neće omogućiti dostizanje europskih standardna u neko realno vrijeme, a posebice kada je riječ o prosječnom prihodu po stanovniku. Oni stoga predlažu promjenu ekonomske politike Unije prema zemljama jugoistočne Europe na način da prioritet bude jačanje ekonomske uprave na tom prostoru, a predlažu i mobiliziranje sredstava proporcionalnih razini tržišne integracije zemalja, kao i promišljanje o mogućem otvaranju strukturnih fondova i prije ulaska u Uniju. Alternativa bi bili slični fondovi na bazi regionalnih projekata.

Spomenuti analitičari pritom ukazuju i na činjenicu da su lokalne banke u velikoj mjeri u vlasništvu banaka iz Unije, a što bi također trebalo dobro doći. Pritom bi se trebalo voditi računa i o jačoj integraciji tržišta rada zemalja zapadnog Balkana.

Istodobno, predlažu i ulaganje u zdravstvo, istraživanje i razvoj, kao i obrazovanje,  što bi vodilo ekonomiji zasnovanoj na znanju.

Bugarsko predsjedanje

Od 1. siječnja predsjedanje Europskom unijom preuzela je Bugarska, jedna od “novih” članica Unije, a upravo bi to mogla biti i prilika da BiH napravi značajnije iskorake na europskom putu.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić jučer je uputio i čestitku

premijeru Republike Bugarske Bojku Borisovu povodom preuzimanja šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom, poželjevši Bugarskoj sreću i uspjeh tijekom predsjedanja. Zvizdić je naveo i kako je siguran da će Bugarska u tom razdoblju uspjeti osnažiti europsku perspektivu zapadnog Balkana

-Vi ste oduvijek isticali da su mir i stabilnost Balkana ključni za mir i stabilnost cijele Europe i da će Europa biti potpuna tek sa zemljama zapadnog Balkana. Integracija zemalja ove regije predstavlja prirodan proces koji ćete vi vašim radom, trudom i zalaganjem finalizirati i zbog toga ćemo vam, na tom putu, davati punu podršku, istaknuo je Zvizdić

Piše: D. Pušić, [email protected]

 

 

 

 

error: Content is protected !!