KOLINDA I BAKIR NA NEFORMALNOM SASTANKU: Poštivanje ravnopravnosti dviju država

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović održali su večeras u Dubovačko-neretvanskoj županiji neformalni sastanak na kojem su razgovarali o bilateralnim odnosima, otvorenim pitanjima i unapređenju suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Potvrdili su spremnost da se otvorena pitanja između dviju država rješavaju u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju poštivanja međusobne ravnopravnosti, suvereniteta i međunarodnog prava.

Razgovarano je i o odnosima i stanju u jugoistočnoj Europi, o perspektivi i dinamiziranju procesa euroatlanskih integracija, te o održavanju trilateralnih sastanaka na vrhu između Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Republike Turske.

Odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ako ih gledamo u razdoblju od faze raspada bivše države do danas, mogu se definirati kao vrlo kompleksni, dinamični te izuzetno nestabilni: dijelimo najdužu zajedničku granicu u regiji (1001 kilometar), bili smo bliski saveznici, ali smo imali burnih sukoba i konačno, u BiH je hrvatski narod jedan od konstitutivnih, zaštićen Daytonskim sporazumom kojeg je Hrvatska potpisnica. Od svečanog potpisivanja Daytonskih sporazuma 15. prosinca 1995. u Parizu pa do danas situacija se nije poboljšala i dvije zemlje sada osim najduže granice dijele i niz bilateralnih sporova, piše jutarnji.hr.

Uz ovu vijest Jutarnji list navodi i popis pitanja koje opterećuju odnos BiH i Hrvatske, a po njima to su:

 

1. Pelješki most

BiH, posebno njezin bošnjački element, tvrdi kako izgradnja tog mosta ide protiv interesa Sarajeva. Hrvatska pak tvrdi da su u izvedbenu dokumentaciju po kojoj će se most graditi inkorporirani svi prigovori koje je BiH imala kad je najavljena gradnja mosta.

2. Granice

Dvije su države 1999. godine potpisale Sporazum o granicama koji je u obje države naišao na kritike. U Hrvatskoj se posebno spornim smatra pitanje razgraničenje u Malostonskom zaljevu, dok u BiH tvrde kako i oni trebaju dobiti pristup otvorenom moru po slovenskom modelu (koji Hrvatska ne prihvaća). Sporno je i pitanja razgraničenja na Uni kod Kostajnice i još neke točke. Granica je do danas nedefinirana.

3. Rafinerija Bosanski Brod

Ovo postrojenje, koje je u vlasništvu ruske tvrtke Zarubežnjeft, izbjegava koristiti sredstva za pročišćenje ispušnih plinova pa ispušta izuzetno opasne elemente koji rade ozbiljne probleme u disanju građanima Slavonskog Broda

4. Prisluškivanje

Početkom jeseni u medijima se pojavila informacija da BiH tajna služba, OSA, prisluškuje, prati i tajno nadzire hrvatske političare, posebno predsjednika vlade Andreja Plenkovića.

5. Pitanje islamskog radikalizma

BiH je izuzetno nezadovoljna izjavama hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kako u toj zemlji postoji izuzetno velik broj radikaliziranih islamističkih fundamentalista koji predstavljaju prijetnju Hrvatskoj i Europi. U Sarajevu smatraju da je riječ o netočnim informacijama koji imaju za cilj stvaranje negativnog stava prema BiH, iako je njihovo Ministarstvo sigurnosti 13. listopada izjavilo kako je terorizam i dalje prijetnja, posebno kad je riječ o osobama koje su vratile s bojišnice u Siriji i Iraku.

6. Pitanje budućeg ustrojstva BiH

Na raspravi u Europskom parlamentu hrvatski su zastupnici promovirali i podržali tezu o federalizaciji BiH. To je i bošnjački i srpski element doživio kao izravan udarac protiv Daytonskog sporazuma.

7. Agrokor

Hrvatski koncern koji je trenutno u fazi restrukturiranja ima značajnu imovinu u toj zemlji koja je sastavni dio cijelog procesa. Trenutno je najveći problem pitanje ruske Sberbank koja nastoji preuzeti dio te imovine u svoje vlasništvo tako podmiriti dio svojih dugovanja.

8. Ostavljanje BiH u amanet Turskoj

Bakir Izetbegović, bošnjački član predsjedništva BiH, svojim je nedavnim izjavama kako je njegov otac Alija na samrti ostavio BiH u “amanet turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu” izazvao buru nezadovoljstva u regiji pa i Hrvatskoj: sasvim razumljivo budući da BiH nije privatno vlasništvo obitelji Izetbegović.

9. Milorad Dodik

Predsjednik Republike Srpske na smatra se dijelom BiH, ali niz njegovih izjava i postupaka izražava negativni odnos prema Hrvatskoj: ključni je problem onemogućavanje povratka protjeranih Hrvata što je nedefinirana, ali vidljiva politika tog entiteta.

10. Pitanje utjecaja drugih država

Hrvatski je interes da BiH postane članicom NATO i EU, što je formalno i stajalište vlade u Sarajevu (dakle, one BiH). No, ruski ambasador u BiH je otvoreno rekao kako se Moskva snažno protivi ulasku BiH u NATO u čemu ima punu podršku srpskog entiteta pa je taj proces već godinama u zastoju. BiH još uvijek nije dala odgovore na upitnik za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Dijelom je to posljedica neučinkovite administracije, ali i utjecaja Rusije i Turske. Ova prva se u posljednje vrijeme protivi i širenju NATO-a na prostor koji smatra zonom svog interesa (Ukrajina), dok ova druga, nezadovoljna odnosom EU prema njezinom pregovaračkom procesu, preko bošnjačkog elementa utječe na usporavanje procesa.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!