Krišto: Postoji nepovjerenje u pravosuđe

Zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZBiH) je, govoreći i Informaciji o stanju pravosuđa u BiH, s posebnim osvrtom na borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, kazala da se, između ostalog zalaže i za pravosudne institucije koje će zajedno s drugim agencijama za provedbu zakona, posebno policijskim agencijama, jamčiti uspješnu borbu protiv svih vidova kriminaliteta, osobito organiziranog i korupcije.

– Znači, za državu koja će imati nultu stopu tolerancije za sve prekršitelje zakona, a posebno za kaznena djela terorizma, organiziranog kriminala, korupcije, te jedinstvene primjene zakona i jednakost svih pred zakonom, posebice u procesuiranju predmeta ratnih zločina – navela je Krišto.

Po njenim riječima, konačni rezultati provedenih reformi bili su takvi da i „najveći optimisti ne mogu zanijekati činjenicu da postoji danas jedno ogromno nepovjerenje u pravosudne institucije BiH“.

– Puno ima razloga. Postoje četiri odvojena pravosudna sustava, državni, dva entitetska i Brčko Distrikta, što je nonsens barem kada govorimo o onom procesnom smislu – kazala je Krišto.

Također, dodala je, jedan od problema jeste i ogroman zaostatak u radu sudskih procesa koji traju predugo. Navela je da postoje i problemi koji se tiču procesuiranja ratnih zločina.

– Naime, u BiH se za ratne zločine sudi po dva različita zakona. Po jednom strožem, uglavnom jednom, a po drugom blažem, uglavnom drugom narodu. Jedan kazneni zakon donesen je 1976. godine u bivšoj Jugoslaviji, a drugi 2003. u BiH. Zakon SFRJ-a ima blaže kazne i nema formulacije poput one ‘udruženi zločinački podhvat’ koji doslovno omogućava i služi danas tome da se jedan narod kriminalizira – navela je Krišto.

Neravnopravna i nepravedna nacionalna zastupljenost u sudovima BiH, vrhovnom sudu, tužiteljstvima i u drugim pravosudnim institucijama u BiH, također je, po mišljenju Borjane Krišto, jedan od razloga za neku vrstu nepovjerenja u ove institucije.

– S obzirom na sve navedeno, moramo biti snažno opredijeljeni za jasnu podjelu nadležnosti unutar pravosuđa, odnosno pravosudnih institucija na državnoj razini i s entitetima i jačati naravno regionalnu suradnju u oblasti pravosuđa kao i donošenje zakonskih rješenja kojima bi se uklonili ovi problemi – smatra ona.

Po njenim riječima, kada je u pitanju reforma pravosuđa, potrebno je donijeti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), u kojem će biti predviđen jednak broj članova VSTV-a iz svakog konstitutivnog naroda i odgovorajuću zastupljenost drugih, te drugačiji način izbora članova VSTV-a koji bi vršila Parlamentarna skupština isključivo od onih koje predlože sudovi i tužiteljstva, vodeći računa o nacionalnoj, regionalnoj, spolnoj strukturi članova.

– Nužno je također kod ove izmjene predvidjeti odgovornost unutar strukture VSTV-a, jer bez odgovornosti mislim da nećemo napraviti nikakav iskorak ni u pogledu ove institucije, a ni drugih o kojima pričamo – navela je.

Po njenim riječima, jednako tako, u zakonu o sudovima BiH potrebno je uspostaviti viši ili apelacioni sud kao poseban sud u smislu preciznog razdvajanja nadležnosti Suda BiH od ostalih sudova, kako bi se izbjegla  selektivnost i moguća zlouporaba „čiji smo danas svjedoci“.

– Također želim naglasiti da se trebamo zalagati i za materijalnu i za finansijsku neovisnost i sudaca i tužitelja i opredijeliti se za istinski neovisno, profesionalno, učinkovito pravosuđe, kako bi ova zemlja bila pravna država i u kojoj bi vladala vladavina prava – kazala je Krišto.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!