Nekada davno svi bh. političari su bili ZA euroatlantski put

Godinama kasnije događa se obrat. Republika Srpska, po uzoru na susjednu Srbiju,  želi biti vojno neutralna, pa tako entitetska skupština 2017. usvaja rezoluciju o vojnoj neutralnosti

Godišnji nacionalni program ima 165 strana, od čega se na njih 59 nalaze tablice. Međutim, treba reći, kako je riječ je o materijalu koji je jučer dostavljen u kabinete članova Predsjedništva BiH, a koji još uvijek nije usvojilo Povjerenstvo za NATO integracijski proces.

Usvajanje ANP i još puno posla

On, zapravo ima pet poglavlja, a riječ je sljedećim: politička i ekonomska pitanja, obrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna pitanja te pravna pitanja.

U tom prvom godišnjem nacionalnom programu govori se, između ostalog, o odnosu BiH sa EU i NATO savezom, te susjednim državama, kao i međunarodnim političkim, financijskim i pravnim institucijama, kao o ljudskim pravima, zaštiti manjina, borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, trgovine ljudima i ilegalnih migracija, te borbi protiv terorizma i nizu drugih sigurnosnih izazova.

No, jasno je zapravo da njegovo usvajanje ne znači da odmah postajemo NATO članica, nego je još mnogo posla pred bh. institucijama. U Bosni i Hercegovini nekada ranije skoro svi bh. političari težili su tom eurotlanskom putu BiH, podsjeća N1.

To su najprije pokazali 2009. godine kada su na sjednici Parlamentarne skupštine BIH usvojili Zakon o obrani. Tada su za glasovali i zastupnici SNSD-a, a član 84. tog zakona kaže da će sve institucije provesti sve reforme za prijem BiH u NATO.

14. prosinca 2006. godine tadašnji predsjedatelj bh. Predsjedništva Nebojša Radmanović u sjedištu NATO-a potpisuje Sporazum o prijemu naše zemlje u Program partnerstvo za mir

Zanimljivo je da su članovi SNSD-a, poput Nikole Špirića u tome procesu imali aktivnu ulogu, jer je upravo on tada kao predsjedavajući VM potpisao niz strateških dokumenata za intezivniju suradnju BIH i NATO-a.

2009. Nebojša Radmanović potpisuje formalni zahtjev BiH za akcioni plan za članstvo.

Međutim, godinama kasnije događa se obrat.. . Naime, bh. entitet Republika Srpska po uzoru na susjednu Srbiju,  želi biti vojno neutralna, pa tako entitetska skupština 2017. usvaja rezoluciju o vojnoj neutralnosti

Susjedi ispred BiH i Srbije

Ali, visoki predstavnik je tada naglasio da ovaj akt nema obvezujući karakter. I dok su tako u jednom dijelu zemlje osporavili NATO put, za to vrijeme pripadnici OS BiH sudjelovali su u brojnim mirovnim misijama širom svijeta, i pokazali su kako da na terenu djeluju zajedno sa drugim članicama NATO-a.

U međuvremenu se od nas tražilo knjženje perpsketivne vojne imovine, a kada je i taj proces skoro doveden do kraja 2018, aktiviran je MAP, te smo dobili poziv da dostavimo ANP-prvi godišnji nacionalni program.

Hrvatska je prvi godišnji nacionalni program predala 2002. godine, trebalo je proći 7 godina kako bi postala punopravna članica NATO-a 2009 godine. 

Kada je riječ o Crnoj Gori, 2006. su započeli pregovore s NATO – om, a prvi ANP predale su 2010., a također nakon 7 godina, 2017. Crna Gora je postala punopravna članica NATO-a. Zbog tenzija s Grčkom, Sjeverna Makedonija je 15 godina predavala svoj ANP, da bi u 2019. godini postala pridružena članica NATO-a, a krajem ove godine očekuje se da će postati i punopravna članica NATO saveza. B.K.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!