Nestaje glečer iz koga izviru neke od 10 najvećih svjetskih rijeka

Ovih dana se očekuje objavljivanje izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), čiji znanstvenici procjenjuju kako će do kraja stoljeća nestati preostale dvije trećine tibetanskog glečera

Petnaest posto svjetskog leda zarobljeno je na tibetanskoj visoravni, u podnožju planinskog lanca Meilii planinskog vrha Khawa Karpo, na 6.740 metara nadmorske visine. To područje zbog toga znanstvenici nazivaju “trećim polom”, jer čuva najveću zalihu snijega i leda posle Arktika i Antarktika. Tibetanci smatraju kako je svetogrđe pokušati popeti se na Khawa Karpo, ali su, bez obzira na to, mnogi pokušali. I izgubili glave! Članovi međunarodne ekspedicije od 17 pripadnika izgubili su život 3. siječnja 1991. godine, kada ih je zatrpala lavina. Deset godina kasnije, vlasti u Pekingu konačno su zabranile pristup planinarima.

Nestanak glečera

Usprkos zabrani, Khawa Karpo i dalje ugrožava brojne ljudske živote, ali sada time što se glečer u njenom podnožju ubrzano topi. Glečer Mingyong ubrzano nestaje, pa se smatra da je to jedan od najbrže nestajućih glečera na svetu. Od 1970. godine, tibetanski glečer je izgubio čak četvrtinu svoga leda. Ovih dana se očekuje objavljivanje izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), čiji znanstvenici procjenjuju kako će do kraja stoljeća nestati preostale dvije trećine tibetanskog glečera. Čak i ako se međunarodna zajednica dogovori o hitnim promjenama kojima bi se ograničilo globalno zagrijavanje, tibetanska ledena gromada će nastaviti topiti. Glečer Mingyong nazivaju zamrznutim azijskim vodotornjem. On je izvor 10 najvećih svjetskih reka, među kojima Ganga, Bramaputre, Žute reke, Mekonga i Inda, kojima se vodom snabdijeva 1,6 milijardi ljudi.

Brže topljenje leda

Stanje je depresivno i zastrašujuće, kaže za “Guardian” Joseph Shea, stručnjak za glečere sa Sveučilišta Northern British Columbia.

– To mijenja prirodu planina duboko i vrlo vidljivo, tvrdi on. Međutim, pažnju znanstvenika i svjetske javnosti mnogo više zaokuplja sudbina Sjevernog i Južnog pola, čemu doprinosi i to što lokalne vlasti na Tibetu ograničavaju pristup naučnicima. Ovog ljeta, međutim, znanstvenici sa američkog Sveučilišta Columbia su analizirali stare snimke špijunskih satelita iz vremena Hladnog rata i ustanovili da se led sve brže topi. Led se sada topi gotovo dvostruko brže nego u razdoblju od 1975. do 2000., kad je prosječna temperatura bila za jedan Celzijev stupanj niža. Glečeri na području Himalaja gube oko pola metra leda godišnje zbog klimatskih promjena koje je izazvao čovjek, ustanovili su znanstvenici. Jedan od razloga za ubrzano topljenje leda je i to što se prosječna temperatura na Tibetanskoj visoravni, kao i na Arktiku i Antarktiku, diže tri puta brže od svjetskog prosjeka. Ukoliko se ne obuzda emisija gasova staklene bašte, tri svjetska pola očekuje dodatno zagrijavanje od pet stupanjeva, upozoravaju stručnjaci za klimu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!