Ništa od smanjenja potrošnje i zaposlenih

O ograničavanju potrošnje smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru  ne priča se, a taj posao mora biti završen za najviše 30 dana, do kraja lipnja

Četiri pokušaja da se za 15 feninga po litru povećaju akcize na gorivo su propala, peti se najavljuje za ovaj tjedan i o tome svi najviše pričaju.

O ograničavanju potrošnje smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru ne priča se, a taj posao mora biti završen za najviše 30 dana, do kraja lipnja. Isplatu nove i novih tranši kredita od Međunarodnog monetarnog fonda teškog ukupno 1,05 milijardi maraka ili 553,3 milijuna eura svi čekaju. Što se zapravo događa?

Višak 30 posto

Pismom namjere koje su prošle godine usvojili i potpisali Vijeće ministara i entitetske vlade i uputili Međunarodnom monetarnom fondu precizirano je 11 poslova koje će vlasti uraditi kako bi kredit u cijelosti bio odobren i isplaćen. Ispunjeno je šest uvjeta, a najviše je zapelo zbog akciza na gorivo i javnog sektora.

Prema Pismu namjere, Parlament BiH morao je usvojiti povećanje akciza do rujna 2016., kasnije je taj rok prolongiran da bi dopunskim Pismom  konačni rok bio siječanj ove godine. Na pragu je lipanj, a odluke nema – u Parlamentu BiH nema većine koja će to usvojiti iako na papiru postoji o čine je SDA, HDZ, Savez za promjene i SBB. Vijeće ministara najavljuje da će ponovo, po peti put, od parlamentaraca tražiti da glasaju za povećanje akcija, a kako stvari i raspoloženje među njima stoje, mogao bi propasti i taj pokušaj.

Ono o čemu nitko ne govori je obaveza koju su državna i entitetske vlasti preuzele na sebe pred MMF-om jesu rezovi u javnom sektoru. Pismom namjere obavezali su se da će najkasnije do kraja idućeg mjeseca radikalno smanjiti javnu potrošnju tako što će smanjiti plaće i broj zaposlenih.

Bar do sada, ništa od toga nije se desilo. Naprotiv, izdvajanja novca iz proračuna za plaće rastu, a raste i broj zaposlenih!

Prema službenim statističkim podacima BiH ima 750.543 zaposlenih. Također, statistički podaci kažu u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu ima 191.552 zaposlena. Nije teško izračunati da svaki četvrti zaposleni stanovnik BiH plaću prima iz općinskih, županijskih, entitetskih i državnog proračuna.

Prema procjenama međunarodnih financijskih institucija, najmanje 30 posto ukupno zaposlenih u javnom sektoru je višak.

Nema ni registra

Inače, svim zaposlenim u javnom sektoru plaće se redovno i uredno isplaćuju iz proračuna svakog mjeseca i veće su u prosjeku za oko 300 maraka od plaća zaposlenih u privredi čija je isplata u najvećem broju slučajeva neizvjesna i neredovna.

Posebno su zanimljiva situacija u entitetima. Federacija u javnom sektoru ima 48.268 zaposlenih, u zdravstvu 31.389, a obrazovanju 40.646 zaposlenih. U javnoj upravi Republike Srpske zaposleno je 24.304 osoba, u zdravstvu 17.329, a 22.315 u obrazovanju.

Ovo su sve statistički podaci koje treba uzeti s rezervom. Naime, ima mišljenja da su brojke puno veće i da nitko ne zna stvarni broj onih koji plaće dobivaju iz proračuna. U to je upućen i Međunarodni monetarni fond koji je tražio, a bh. vlasti se odmah obavezale da će to uraditi u ovoj godini – izraditi registar svih zaposlenih u javnom sektoru na svim razinama uz stručnu pomoć Svjetske banke.

U registru bi bila navedena imena i prezimena svakog javnog službenika, pozicija na kojoj se nalazi, kratka biografija s preciznim podacima o radnim mjestima na kojima je ranije bio, popis radnih obaveza i zaduženja, podaci i eventualnim disciplinskim i drugim izrečenim mjerama.

Taj registar bi ostavio pravo svakom građaninu da u posebnu rubriku pod svojim imenom i prezimenom upiše primjedbe na rad svakog javnog službenika, od općinskog preko županijskog i entitetskog do državnog, i razloge primjedbi uz dokaze. Dok potrošnja u javnom sektoru buja, a prouzrokovana je zapošljavanjem novih ljudi i povećanjem plaća i naknada, o registru se šuti i nema nikakvih izgleda da će biti uspostavljen do kraja ove godine.

Mali su, bolje reći nikakvih izgledi i da se „zaore“ po javnom sektoru. Razlog je lako dokučiv – smanjenjem plaća i otpuštanjem zaposlenika vladajuće stranke same sebi bi podapele nogu u predstojećoj utrci za osvajanje vlasti. Zaposleni u javnom sektoru bit će moćna glasačka mašina stranaka na vlasti i na izborima u listopadu iduće godine.

Piše: M. Osmović, [email protected]

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

error: Content is protected !!